Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
opstinarogatica

Dobrodosli na Forum Gornjeg Podrinja! Da bi ste mogli videti sve delove Foruma, prijavite se ili se registrujte   Mozete znatno ustedeti vreme registracije ako koristite sistem za prijavu pomocu Vaseg Facebook naloga. Pritiskom na dugme sistem ce Vam automatski registrovati novi nalog na forumu sa Vasim podacima sa Facebook-a.
Google Translation Bar
Odgovori 
 
Ocena Teme:
  • 3 Glasova - 4.33 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Autor Poruka
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #21
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatičke kamene ćuprije

autor: Mirsad Durmišević

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/08...prije.html
u pdf https://www.box.com/s/skh679gzl7im1lz4dnkw

U Rogatici su bile dvije kamene ćuprije iz turskog perioda, i to obje na rijeci Rakitnici. Predstavljale su vrijedne saobraćajne objekte i istovremeno značajne spomenike. Jedna se nalazila na trasi tranzintnog puta kroz naselje i povezivala je čaršiju od Tabhane i Kruščice, sa desne strane, sa mahalom Gračanicom sa lijeve strane rijeke Rakitnice. Ova ćuprija zvala se Kanarska (u narodu poznata kao Karanska ćuprija). Druga se zvala Donja ćuprija i stajala je 200 metara niže niz rijeku Rakitnicu, na trasi današnjeg izlaznog puta za Višegrad, u neposrednoj blizini pravoslavne crkve. Obje ove ćuprije su bile izgrađene od sedre i imale su tri luka preko korita rijeke.

[Slika: 2damy6f.jpg]
[Slika: 519gdz.jpg]
Kanarska ćuprija 1940 godine

Kanarska ćuprija bila je znatno manja i niža , pa se vrlo često znala voda prelijevati preko ćuprije. Ovoj ćupriji dužina je iznosila 16, širina kolovoza 3 metra, a visina kolovoza iznad normalne razine vode jedva 2 metra, tako da su uporišta lučnih nosača bila u vodi. Raspon lukova na dva desna luka iznosio je 4,20 metara, a treći je bio manji, svega 2,70 metara. Niveleta kolovoza bila je u neznatnom usponu prema sredini.
Donja ćuprija bila je veća, djelovala je mnogo skladnije. Po tome i po svojoj obradi spadala je u bolje kemene mostove turskog perioda u Bosni, a sigurno po vrijednosti među prve građevinske spomenike u Rogatici. Dužina mosta iznosila je 33 metra, širina kolovoza 4,50 metara, a visina s najviše tačke do iznad razine vode s donje strane 2,70 metara. Rasponi lukova su dosta veliki; srednji 4,80 metara, a ostala dva po 3,80 metara.

[Slika: v7bhpf.jpg]
[Slika: 34f1mwo.jpg]
Donja ćuprija 1940 godine

U svoje vrijeme na obje ćuprije stajala je masivna ograda od monolitnih kamenih ploča, tkz. korkaluk, koja je već u doba austrougarske okupacije morala biti skinuta radi proširenja kolovoza za nova drumska vozila, a postavljena metalna. Nema tačnih podataka kada su tačno nastale ove ćuprije, niti se zna ko ih je gradio. U blizini Kanarske ćuprije postoji jedno mjesto koje je u nepoznato vrijeme uvakufio neki mjesni tabak (kožar) Alija s odredbom da se od njegove zakupnine finansira održavanje Kanarske ćuprije. To ne znači da je ovaj legator podigao samu ćupriju. Obje ćuprije uništene su u Drugom svjetskom ratu, Donja ćuprija 1942 godine, a Kanarska ćuprija 1944 godine kada su se povlačile njemačke jedinice. Ćuprije nikada nisu obnovljene, već su podignute nove armirano betonske, čime je Rogatica znatno izgubila svoj identitet i vezu s prošlosti.
01-03-2013 05:27 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
MyCity
U ime clanova Foruma Podrinje, zelimo Vam dobrodoslicu.
Usput, posetite Download sekciju i sekciju Izvorne Muzike. Za svaki predlog ili primedbu, posetite Predlozi-zalbe-pohvale.
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #22
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Muslimanska četa iz sela Šatorovića, Okruglog, Osova i Tmornog Dola u rogatičkoj opštini

autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/12...inica.html
[Slika: 2ylldtg.jpg]
Muslimanska četa Romanijskog partizanskog odreda je prva ratna jedinica NOV Jugoslavije sastavljena od boraca Muslimana (Bošnjaka). Četa je formirana početkom oktobra 1941 godine na Romaniji od 60 boraca Muslimana (Bošnjaka) iz sela Šatorovića, Okruglog, Osova i Tmornog Dola, u rogatičkoj opštini. Za komandira čete određen je Mujo Hodžić, a za komesara Derviš Numić, pravnik iz Duvna. Četa je položila zakletvu i primila zastavu na Sokolcu. Tom prilikom Muslimanskoj četi zastavu je predao drug Svetozar Vukmanović-Tempo sa riječima: „Znam drugovi Muslimani da ćete ovu zastavu visoko nositi i da je nećete nikada iznevjeriti, već da ćete se pod njom junački boriti protiv okupatora naše zemlje i njihovih sluga ustaša i drugih neprijatelja“. Na primanju zastave zahvalio se komandir Muslimanske čete Mujo Hodžić i politički komesar Derviš Numić.
[Slika: ivwz92.jpg]
Mujo Hodžić-Crni
Odmah po formiranju, četa je upučena na front između Sjetline i Stambolčića na pruzi Sarajevo - Višegrad. Inicijativu za formiranje ove, u to vrijeme jedinstvene čete dali su tadašnji članovi KPJ i organizatori ustanka Mujo Hodžić-Crni iz Šatorovića, Ćamil Džindo i Rasim Džindo iz Okruglog. Muslimanska četa je formirana zbog sigurnosti boraca muslimana, a zatim i zbog toga što će pojava samostalne muslimanske jedinice pozitivno odjeknuti u partizanskim redovima, a bit će dobar podstrek ostalim muslimanima da se pridruže partizanskom pokretu. Ova odluka bila je pun pogodak. Do kraja 1941 godine u jedinicu je stupilo 103 borca Muslimana (Bošnjaka) iz ovih sela, od kojih je 33 dalo živote u NOR-u, među kojima je i Narodni heroj Ragib Džindo.
[Slika: 9r1rg8.jpg]
Pred rat selo Šatorovići i Okruglo, sa zaseocima Tmornim Dolom, Podubcem i Glavicom imali su 92 kuće (77 muslimanskih i 15 srpskih) sa oko 540 stanovnika. Selo Osovo čini 15 zaselaka, a 1941. godine imalo je oko 150 kuća (90 muslimanskih i 60 srpskih) sa oko 700 stanovnika. Znači, gotovo od svake tri muslimanske kuće dvije su dale po jednog borca. U cjelini uzev to su bila siromašna sela, sa slabom zemljom i sitnim posjedom. Na području ova dva sela radila je jedna četvororazredna osnovna skola. Pohadjala su je uglavnom sva dorasla muška djeca, dok je rijetko koje žensko dijete išlo u školu. Srednje škole u Sarajevu pohađala su četiri učenika i Medicinski fakultet u Beogradu jedan student.
Iz ovih podataka se jasno vidi da su se ova muslimanska sela 1941. godine masovno odazvala pozivu Komunisticke partije Jugoslavije na oružani ustanak. To je bio rezultat dugogodisnjeg uticaja, a nekoliko predratnih godina i organizovanog rada KPJ u ovim selima. U fazi priprema, rezultatima svoje aktivnosti istakli su se već od ranije poznati članovi i kandidati KPJ iz Šatorovića, Okruglog i Osova: Mujo, Mehmed, Asim, Idriz i Arif Hodžić, Ćamil, Rasim, Ragib i Muhamed Džindo, Salko, Sejfo i Agan Durmišević, Rasim Žunić, Suljo Pleho, Agan Zagorica i neki drugi.
Uspjesima postignutim u borbama Muslimanska četa ubrzo je stekla ugled među ostalim jedinicama Romanijskog partizanskog odreda i među stanovništvom kuda je prolazila. To je bio povod da se ovoj jedinici priključe novi borci Muslimani (Bošnjaci) iz Sokoca i Rogatice i sela u okolini ova dva mjesta. Muslimanska četa je kasnije, 8.12.1941. godine prerasla u Muslimanski bataljon u okviru Romanijskog partizanskog odreda da bi se, nedugo poslije toga, uključili u Šestu i na kraju u proslavljenu Šesnaestu muslimansku udarnu brigadu.

[Slika: 2gyaypj.jpg]
Kuća Ćamila, Ragiba i Rasima Džinde u Okruglom

Na inicijativu preživjelih boraca Muslimanske čete predložena je izgradnja Spomen-škola u selu Okruglom koja simbolizira masovno učešće-Muslimana (Bošnjaka) ovog i susjednih sela Šatorovići, Donje i Gornje Osovo i Tmorni Do. Radovi na Spomen-školi počeli su u oktobru 1970.godine kada je Narodni heroj Ratko Jovičić položio kamen temeljac, a 1972. godine Spomen-škola je svečano otvorena.
[Slika: 2hnxi5l.jpg]
Spomen škola u Okruglom
(Zadnja izmena: 02-03-2013 12:36 PM od Rogatica u srcu.)
02-03-2013 12:26 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #23
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Dvorska voda

autor: Mirsad Durmišević

[Slika: 2jcynbt.jpg]

Česma se nalazi u mahali Podhrid u Rogatici ispod kuće rahmetli Dževada Eminagića. Ime je dobila po „dvorima“ (vili) Suljage Vajzovića, koji su bili na Topliku. Suljaga Vajzović je poznati i uticajni veleposjednik, trgovac i poduzetnik koji je imao veliko bogatstvo na području Rogatice i na Sjemeću. Bio je i narodni poslanik u Bosanskom Saboru 1900.g. Prilikom gradnje modernog gradskog vodovoda sa izvora iz Seljana 1905/1906.g., koji je izgradila austrougarska vojska, dobročinitelj Suljaga Vajzović je doveo vodu do svojih „dvora“ i podigao o svom trošku hair česmu u svom komšiluku.
[Slika: 2r2ah41.jpg]
[Slika: 2zh041g.jpg]
Česma se nalazi u mahali Podhrid u Rogatici ispod kuće rahmetli Dževada Eminagića. Ime je dobila po „dvorima“ (vili) Suljage Vajzovića, koji su bili na Topliku. Suljaga Vajzović je poznati i uticajni veleposjednik, trgovac i poduzetnik koji je imao veliko bogatstvo na području Rogatice i na Sjemeću. Bio je i narodni poslanik u Bosanskom Saboru 1900.g. Prilikom gradnje modernog gradskog vodovoda sa izvora iz Seljana 1905/1906.g., koji je izgradila austrougarska vojska, dobročinitelj Suljaga Vajzović je doveo vodu do svojih „dvora“ i podigao o svom trošku hair česmu u svom komšiluku.
[Slika: 2cf9xyp.jpg]
Sulljaga Vajzović veleposjednik i narodni poslanik u Bosanskom Saboru 1900 .g.
02-03-2013 02:46 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #24
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatičke gradske džamije

[Slika: 2w6cglx.gif]

Grad Rogatica je prije Drugog svjetskog rata imala ukupno sedam džamija, i to šest od masivnog materijala i s kamenom munarom, a jednu od polumasivnog materijala i s drvenom munarom. Ni jedna džamija nije imala kupole. Svih sedam rogatičkih džamija po svojoj arhitekturi, munarama i unutrašnjim uredenjem, predstavljale su dragocjene spomenike islamske arhitekture i kulture. Njihovo uništenje je nenadoknadiv gubitak za Bošnjacko-muslimanski narod ali i za arhiktekturu ovih prostora uopće.
Od ukupno 7 džamija u gradu Rogatica kraj Drugog svjetskog rata dočekale su samo dvije i to. Arnautovića džamija i Čarsijska džamija, ali i kod njih su samo munare oni stari, originalni elementi.

[Slika: 28vx4wm.jpg]
Serhadija, Tekijska i Oručagina džamija posle završetka Drugog svjetskog rata

Tokom 1992 godine porušene su sve džamiji na teritoriji općine Rogatica. Tako su srušene ili zapaljene džamije u Rogatici (Arnaudija i Čaršijska), Žepi, Godimilju, Živaljevićima, Šetićima, Podgracu, Ðedovićima, Lubardićima, Šljedovićima, Brdima, Kovanju, Vragolovima, Kramer-Selu, Batovu, Rakitnici, Mahali. Isto tako zapaljeno je ili porušeno 11 zgrada IZ, mejtefi, stanovi islamskih službenika na territoriji opštine Rogatica.

[Slika: 293y7aw.jpg]
Rogatičke gradske džamije
(Zadnja izmena: 03-03-2013 12:07 AM od Rogatica u srcu.)
02-03-2013 11:57 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #25
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatica 1896 - Publikacija NADA
Rogatica-Putopisne crtice

Autor(i): G.PL.B.
Publikacija: NADA
Datum izdavanja: 01/04/1896

INFOBIRO arhivski materijal broj: 403641
Datum dodavanja u arhivu: 26/12/2007

[Slika: 245boxv.jpg]
...Pošto si odatle pošo četiri kilometra nizbrdice i progješ još kroz uzan klanac, svane duboko pod tobom jedna plodna kotlina, a u toj kotlini jeste meta našeg putovanja — Rogatica. Ne treba ti ljepšeg pogleda, pošto će te ovaj prizor sigurno iznenaditi. Cesta se spušta u dugačkoj serpentini, po boku ti pitomo selo Kovanj, svuda izbila zelen i šušti rodna vlat, što ovjenčava Rogaticu prijaznom milinom, i kamo stižemo kroz y4 sata. Rogatica je sjedište rasegnutog kotara. Mjesto leži u pitomoj kotlini na vodi Rakitnici, a prijatne mu kuće provirkuju iza granata drveća. __Ko svi gradovi istočnog tipa, imade i Rogatica svoju glavnu trgovačku ulicu, svoju ,,čaršiju". U toj čaršiji nema stanova, već se diže u pola a la franca sagragjeno zdanje, a to vam je „han", te medresa i mnogi novi nakon okupacije posagragjeni dućani, a imade i takijeh — iz starijih vremena — koji se odlikuju čudnovatom starovjekom osebinom. Na ulazu u mjesto jesu vojničke barake, pod strminom Lunja. Dalje južnije jeste Matovo brdo, okle je najljepše pogledati Rogaticu. Spram istoka diže se Crvenjac, s jugoistoka prilično zagajeni Saranj. Pod Matovim brdom izbija jako vrelo Toplik, što deset koraka od izvora već pokreće veliki mlin. Ime mu Toplik označava stalnu temperaturu, zimi diže se magla poput gusta dima iz te vode. Otkud pošo da pošo, u Rogaticu ne možeš doći a da ne progješ kroz defileje. Sigurno da je takova okolišna priroda Rogatici u velike pomagala u obranbenim prilikama. Po svjema vrhuncima imade tragova starijem, utvrdama i svagdje ćeš sresti imena: „Grad", „Gradac", „Gradina". Jamačno te je Rogatica rimska naseobina, u tom mnijenju utvrgjuju nas mnogi i jasni natpisi na starim kamenovima. Da li je na mjestu Rogatice postojala kakva ilirska naseobina, ne može se sigurno reći ni posvjedočiti. Ipak nagjoše tamo prigodom iskopavanja g. 1894. dvije glinene posude iz prehistorijskog doba. Nekoliko slojeva više našlo se je rimskih komada od bronca, a po vrhu svega steralo se cigansko groblje. Ne zna se pravo ni rimsko ime Rogatici. Na višegradskoj cesti imađe kamen i po nekim ostancima pisma na tom kamenu saznalo se samo toliko, da je tu bio rimski grad, kojemu se ime počimalo slovkom Ris. Nego na žalost je taj natpis previše prebrisan, pa se ne može čitav pročitati. U dvorištu Muftijine džamije stoji kamen s klasičnim natpisom. Takijeh kamenova s kojekakvim šarnim ukrasima nalazi se jošte na nekim mjestima, kao i kamen miljnik u dvorištu Careve džamije, pa kamen u Arnautovićima i kamen u Huseinbegovoj džamiji. Još nalaziš takova kamenja uzidana u istočnopravoslavnu parohijsku crkvu, u ćupriju kraj škole, u gradskoj bašči, u nekojim privatnim kućama i u časničkoj bašči u logoru. Mnogo kamenje iz srednjega vijeka posvjedočuje, da je Rogatica i u to vrijeme postojala kao kolonija. Tako imade prelijep kamen sa sarkofaga s dobro uščuvanim natpisom iz srednjega vijeka. Taj komad uzidan je u zid istočnopravoslavne crkve. Na groblju uz selo Lagjevina, 5 km od Rogatice, naići ćeš na ogromne nadgrobne kamenove s natpisima, što ti nefaljeno zbore i govove, kolika su vlastela u srednjem vijeku, u predosmanlijsko doba, ovuda živjela i pomirala. Osmaniijsko doba ostavilo nam je spomenika već iz 15. vijeka, okle potječu obje male ćuprijice preko Rakitnice. Stil tijeh ćuprijica sasvijem je nalik na stil višegradske ćuprije, koju je gradio g. 1577. Mehmed paša Sokolović. Tursko ime gradu jeste Čelebipazar. U Rogatici živu većim dijelom muhamedovci, pravoslavnih imade sasvijem malo. Rogatićani su veoma gostoprimni ljudi, vesele se ako tko posjeti njihovo mjesto i pohvali njihov napredak. Posjeta antropologa i arheologa g. 1894. i 1895. još im je u živoj pameti, ko što će se i učeni posjetnici uvijek rado sjećati ljubežljivosti i prijaznosti rogatičkog gragjanstva. Rogatica je na glasu ko pobožno mjesto. Mnoge božje sluge i ugodnici, mnogi vjerski uglednici potječu iz Rogatice. Hadži Muhamed ef., rahmetli šeihulIslam carigradski, bijaše rodom iz Rogatice. I danas imade u Bosni mnogo odličnih sinova u javnim zvanjima vjerskim i državnim, koji se rodiše u Rogatici. U rogatičkom kraju svijet se marljivo bavi narodnom domaćom industrijom. Osobito su na glasu tkanine, bez i vuneni ćilimovi, ne toliko zbog posebnih šara, koliko što su trajni. Streke su većinom crvene, plave, crne, bijele, katkad žute. Po nekojim muhamedovskim, a i pravoslavnim kućama, naročito u Godomilju, Glasincu i Sokoloviću izragjuju još ćilimove u šarnim kariranim uzorcima. Mimo ovu domaću industriju važno je u Rogatici još učinjanje kože za opanke (tabakluk) i pravljenje opanaka. Konji i rogato blago jesu glavnim predmetom trgovine. U najnovije doba trglo je najviše u napredak govedarstvo i konjarstvo. U poljoprivrednom gospodarstvu gaje se naročito pašnjaci, žita i krumpir, koji je u cijelom kotaru upravo na glasu. Naravno, te ko u svakojoj gospodarstvenoj grani, podupire vlada i u ovoj kulturi gospodare izdašno, a uspjeh je sve to bolji, otkako se je domaći svijet priučio racijonalnijem poljskom orugju i obragjivanju. Tko je lovac naći će u rogatičkom kraju prave gospodske lovine. Imade onuda megjeda, veprova, srna, vukova, lisica, jazavaca, vidra, kuna, divljijeh koza (na dva mjesta u kotaru), te na pretek ptičje divljači i grabilica. Pošto nam preostađe vremena, ajde, rekoh, da zagledamo malko prijatnu okolinu rogatičku. Lijepo je išetati se na konju nakon zdrava ručka k ćupriji na riječici Prači. Kraj Muftijine džamije račva se cesta na istok Višegradu i južno u Goražde. Još pred okupaciju, te i nešto nakon okupacije, bijaše tuda glavna poštovna sveza iz Sarajeva preko Rogatice u Plevlje, danaske megjutim udario je promet u Plevlje iz Sarajeva preko Goražda. Cesta Rogatica—Jabuka, što se prisastavlja s onom gore napomenutom cestom, upravo je remek gragjevina, a probila se onuda godine 1880.—1883. Prije je bila ondje ko prtina ili nogostup, kuda je za osmanlijskog doba prolazila pošta. Cesta se vije kotlinom dva sata puta, dok zaokrene — as njome i voda Rakitnica — u uzak klanac. Tu je obuhvate silne pećine s desne i s lijeve, tek ove pećine nijesu gole, već ih obraslo grmlje i šikara. Te su pećine u velike nalik na stare razvaline, a iz mnogijeh duplja izlijeću golubovi, uplašeni lupom kola i glasnim razgovorom. Mnogi lešinar vije se visoko nad našim glavama. Nakon 2 km vožnje izigješ iz toga klanca, a pred tobom svane „Gnjila", preko koje vodi cesta u Jabuku, odnosno Goražde. Tu se odvaja cesta od vode Rakitnice (koja je onuda kroz živu lit prokopala put u Praču), pak se penje pomalo. Priroda se prikazuje svaki čas u drugoj slici, dok se kod 8 km ne dogodiš na najvišoj tački toga porasta. Šta Alpi?! Pred tobom se eto prosu najraskošnija draž, što ga može da stvori živopisna priroda. Dolje pod nogama izvija se i pjeni uz strašne pećine Prača, a iz korita joj dižu se orijaške kocke ljuta kamena. Voda se ruši divljim i naglim padom. Zrak ispunjava bijesni šum .... a kroz taj šum hvata ti oko u zapadu preko Drine Vijogorplaninu. Tamo preko obale, a pred nama eno Gnjile, što se razavila kao silno krilo, a mjesto perja obraslo gustom šumom, što je gdjegdje ko plješiva, pak vidiš krilu gole kosti, kamen goli. I ako je teško proći ovu goru, ipak su ljudske ruke i onuda put iskrčile, cesta ko bijela crta vijuga se uz nju. Kod 12 km spustila se je naša cesta do vode. Tu je Prača i dvije ćuprijice, što vode preko nje. Jedna je nova, a druga stara i prastara, toliko je trošna i ruševna. Čudna ta gragjevina sasvijem je od drveta. Izvedena je sasvijem originalno, a taj gragjevni sklop zadiviće te još više, ako uvažiš, da je ćuprija dosta visoko nad vodom. Uz ćupriju imade mala kavana, baš ko smišljena i za one, koji moraju da putuju i za one, kojima se hoće putovanja. Tek svud je poći, a kući je doći. I tako valja i nama da se oprostimo sa malom kavanom, starom ćuprijom, Pračom i Rogaticom. Jedino što ostaje to je uspomena o silnoj prirodi i uvjerenje, da je put istom onda lijep i ugodan, i sve što vidiš vrijedno, da se u slatkom sjećanju održi, kad ti sve to začinja iskustvo, da si u putu zborio i družio se s dobrijem ljudima. Jer samo dobri ljudi oživljuju mrtvu i nijemu prirodu, ko duša mrtvu ilovaču — Adama.
03-03-2013 02:55 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #26
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatica - najstariji nišani u BiH

autor: Mirsad Durmišević

Na području opštine Rogatica nalaze se najstariji muslimanski nadgrobni spomenici u BiH (XV i XVI stoljeće), koji predstavljaju prelazni oblik od stećaka ka nišanima. Na nekima od njih nalaze se najstariji epitafi napisani na orjentalnim jezicima, a na tri su natpisi izvedeni bosančicom

[Slika: 6jedxi.jpg]
Nišan Mahmuta Brankovića u Petrovom Polju kod RogaticeE oko 1460 godine
Uklesani natpis je dat u bosančici:
"I pogibe na bo (boju) despotovu. A she bil(e)g Mahmuta Brankovića na svojoj baštine(i) Petrovu polju. Da je bl(go)slovena ruka ko(koja)sijeće i pisa
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

[Slika: 5yc3mw.jpg]
Nišan vojvode Radivoja Oprašića, selo Oprašići, okolina Rogatice, lokalitet Biljeg. Natpis u bosančici na nišanu viteza
ZEMALJSKI MUZEJ BOSNE i HERCEGOVINE( Botanički vrt)

[Slika: ogbg2q.jpg]
Nišan braće Radilovića u Čadovini kod Rogatice.
Tekst pisan bosančicom i uklesan je na svih četiriju strana nišana. „Hasan i Ahmat d(o)va Radilovićeva sina. I o(u)to stari Hasan umre. I šta bijaše uzur (uzor)h čoveke (čovječe)a onace (junače) onaka. I toj (tu) ne rovo brata Ahmeta, velike žalosti radi p(i)saše. I da je bla(go)sloven tko će pojiti. Proklet (k)oji će privaliti (nišan)“

[Slika: 16gzsbl.jpg]
Nišan Sulejmana Oškopice u selu Dumanjićima kod Rogatice, pisan bosnčicom -1582. godina, okalitet Brdo, na mjestu gdje je staro i novo muslimansko groblje. Na nišanu je isklesan sledeći natpis:"A si bileg Sulimana Oškopice". Iznad natpisa isklesani su krugovi, a sa jedne strane nišana je tupasti mač.

[Slika: 1267kih.jpg]
Nišan M;ustaf-age, bega, sina Husref-pašina u Šetićima 1555.god. Na nišanu je isklesan sljedeći natpis:"Vlasnik (ovog mezara) je Mustafa, aga, beg, sin Husref-pašin. Početkom časnog mjeseca Šabana 962.god."Na uzglavnom je nišanu s jedne strane isklesan mač i nadžak, a sa druge natpis na arapskom jeziku, preko kojega je uklesana kratki bodež-kama.

[Slika: 21l28t3.jpg]
Natpis na nišanu Rukije - 1585 godine
Natpis je isklesan na arapskom jeziku, kaligrafska varijanra nashi. Skopski kristalni kamen. Tekst natpisa: "Umrla Rukija, kće Alijina. Godine 993"

[Slika: 5b2q6f.png]
Ženski nišan kraj Tekijske džamije
Ovo je ženski nišan od kamena vapnenca, nađen na groblju iza Tekijske džamije, vjerovatno potiče s kraja XVIII vijeka. Taj nišan je vrijedan po svojoj ornamentici na čitavoj većoj plohi, koja koja prikazuje sviježu grančicu kako crpi sokove iz vodenog suda-ibrika. Tu se u stvari radi o tzv. motivu drveta života. Ovaj je motiv vrlo rijedak u našim krajevima, a u našem primjeru modifikovan je još u domaćem izrazui predstavljen zajedno sa ibrikom, dakle sa predmetom koji je uvijek bio prezentan, pa kao takavi ušao u sastav tog motiva.

[Slika: 2gv6d6t.jpg]
Nišan Topčo-Sinanpaše - Žepa (Tulež)

[Slika: 2130vt5.jpg]
Stari turski nišan u selu Okruglo

[Slika: 11ikg34.jpg]
04-03-2013 12:24 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #27
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatica - stari zanati

Izabrana djela II - Manji obrtni centri
autor: Hamdija Kreševljaković

[Slika: 35088ky.jpg]
[Slika: ekq9v.jpg]
[Slika: 5nrjev.jpg]

[Slika: 2mryyr6.jpg]
04-03-2013 03:03 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #28
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Djevojčin grob-Crtice sa Glasinca.

Autor: FRANJO FIALA
Publikacija: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
Datum izdavanja: 01/10/1892

[Slika: sb6kpt.jpg]Batovo polje-nekropola stećaka i džamija
Između sela Rusanovića i Golubovića, koja leže od prilike 10 kilometara od kotarske varošice Rogatice, otkrio sam pri dnu nekog brežuljka, kome je visina na karti generalnog štopa zabilježena sa 873 t, gromilu, koja mi je udarila u oči s neobičnog svog oblika. Ta je gromila bila duga jedanaest, široka četiri metra, a visoka jedan metar, a to su dimenzije, kakih u prehistoričkih gromila nikad nema. Još zanimljivije postade mi to mjesto time, što je s njim u savezu priča. Čuo sam je iz ustiju rusanovićkog žitelja Uzeira Arnautovića, kako slijedi: „Na stijeni Banji, što se uzdiže kod sela Jazovića(Jarovića), i na kojoj se još vide zidine, što su preostale od goleme stare gradine, živio je mogućan ban. Kralj Kraljevog polja na Glasincu zaprosio je za svoga sina lijepu kćer banovu; ali ova nije marila za kraljevog sina. Iz osvete naredi kralj, da se zazida vrelo na Hrabru, iz koga potok, što teče kroz rusanovićki kraj, dobiva vodu. Onaj se kraj onda osuši, i nastade velika nestašica vode. Onda banova kći proda svoj dragocjeni nakit i sav svoj miraz, te novcem, što ga je time dobila, najmi vješte majstore, koji su iskopali tri bunara, i to „Vrbovik" kod pamije, što je danas u polju, „Leskovik" i „Seferovac" kod mjesta Dobrače.
[Slika: rcr9cn.jpg]Vrbovik
Ona umre, ranjena strijelom. Još se danas na koritu kraj bunara kod džamije vidi njezino znamenje, i to vreteno i strijela, usjećena u kamen".

Toliko mi umjede da priča moj čovjek. Ja sam ona sva tri bunara ogledao, te vrijeme postanja njihova po uzidanim pločama iz grobova mogu odrediti samo u turskoj eri. Na koritu, istesanom od sarkofaga, raspoznaje se još, makar vrlo istrošeno vreteno i buzdovan. Prekopavanje gromile, označene mi kao grob banove kćeri, pokazalo je ovaj uspjeh. Pod nasutom zemljom i šljunkom nađene su prema sredini gromile po dvije u samom tlu oko 75 duboko iskopane, grobnicama slične rake, neozidane po stranama. U svakoj bio je u tvrdoj ilovači i šljunku po jedan kostur. Lešina, južno sahranjena, bila je položena od juga prama sjeveru, glava joj je bila nagnuta na lijevu stranu a ruke joj bijahu skrštene na prsima. Kostur, sahranjen na sjevernoj strani gromile, bio je istim pravcem položen kao prvi, ali se je već sasvim bio raspao, tako da se više nije mogao razmotriti položaj glave i ruku. Priloga u te dvije rake nije nađeno nikakvih; ali je za to u materijalu, od koga je bila nasuta gromila, bilo nekoliko utaraka od posuda, građenih na točilo, i gvozden nož. Ti prijedmeti potječu iz srednjeg vijeka. Pastiri iz one okolice pripovjedahu mi, da cigani, koji onuda prolaze, „Djevojčinom grobu" iskazuju osobito poštovanje i da uvijek onuda razapinju svoje šatore. Možda je to grob kakog ciganskog glavara, jer način, kako su lešine sahranjene, niti je prema katoličkom, niti prema pravoslavnom, niti prema muhamedanskom obredu. Može biti da će kraniološko ispitivanje jedne one očuvane lubanje dati kakih pobližih razjašnjaja. Priči o zazidanju vreda čini se da je dao povoda prirodni događaj, koji u predjelima krasa nije rijedak, biće naime da je vrelo presušilo time, što se je pod njim provalio kamen, te mu se otvorio podzemni put. Dno doline oko Rusanovića i Dobrače mjestimice je močvarasto, a osim toga ima nekoliko ovećih ponora, koji se proširuju u razgrašene na daleko pećine.
[Slika: fqk35.jpg]Veliki Zvekanj
Seljaci pripovijedaju i to, da je dno doline nekoć bilo korito Rakitnice, koja danas od prilike deset kilometara daleko odanle protječe. To međutim s razloga geotektoničkih i stratigrafičkih nikako ne može biti. Tek bi moglo biti, da je onaj jedan vodeni reservoar prokalom ispod njega dobio drugi otok, te je tako presušilo jedno, a otvorilo se drugo vrelo.
05-03-2013 08:43 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #29
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Kamene stolice na srednjovjekovnom gradu Vrataru

Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo (119)
BESLAGIC Šefik (1985),
[Slika: 2qjypp4.jpg]
[Slika: ftga5v.jpg]
[Slika: o56lfs.jpg]
[Slika: 15qsumt.jpg]
[Slika: 1olzr6.jpg]
(Zadnja izmena: 09-03-2013 12:15 AM od Rogatica u srcu.)
09-03-2013 12:14 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #30
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
ROGATIČKI JEVREJI
autor: Mirsad Durmišević


Urbanu sliku grada Rogatice do 1992 godine krasili su sakralni objekti četiri svjetske konfesije: dvije džamije iz osmanskog perioda, pravoslavna crkva, katolička crkva i jevrejska snagoga. Nalazili su se u samom centru grada, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih. Sve četiri konfesije imala su svoja groblja.
[Slika: ab5nd5.png]

Jevreji su došli u Rogaticu davne 1879.godine, a pred Drugi svjetski rat u gradu je postojala kompaktna jevrejska zajednica (opština) od 54 Jevreja. Bili su vrlo vrijedni, ugledni i poslovni ljudi, a među njima je bilo; trgovaca, zlatara, advokata, đaka, studenata.

[Slika: b65amu.jpg]
Jevreji Rogatice 1879, 1885, 1895 i 1910. godine

[Slika: 296g1gp.jpg]
Jevreji su imali i malu sinagogu (u narodu nazvana "Havra") koja se nalazila u samom centru grada, naselje Korovina. "Havra" (havra (tur.) - židovski hram, sinagoga) je izgrađena u maurskom stilu sefardskih sinagoga i posvećena je 1928. godine.
Rogatički Jevreji su imali i svog rabina, a do izgradnje sinagoge su bogosluženje obavljali u prizemlju zgrade Elizara Katane, kasnije kod njegovog sina. U 1900.godini je izgrađeno i jevrejsko groblje, na padinama brda Hapsan, juguzapadno od Rogatice. Ovo malo židovsko groblje ima 16 nadgrobnih spomenika iznad zemlje, i desetak, vjerovatno starijih spomenika, utonulih u zemlju. Natpisi na grobovima su na Hebrejskom, Ladino i Bosanskom jeziku. Groblje je ograđeno betonskom ogradom koja je djelimično oštećena.
[Slika: 6i9wg9.jpg]
Sinagoga je izvan upotrebe od 1941. godine, kada su skoro svi Jevreji grada Rogatice pobijeni, a od tih rogatičkih jevreja samo je nekoliko njih preživjelo Drugi svjetski rat. Svi ostali su zvjerski ubijenii. Samo na Podromaniji 20.1.1942.g. ubijeno je 17 Jevreja od strane ustaša, a ostele su ubili Nijemci ili su stradali u fašističkim logorima širom Evrope. Pet Jevreja iz Rogatice poginulo je u NOV-i.
Ubijeni Jevreji u Drugom svjetskom ratu su: Bararon Aron, Bararon Mosho, Bararon Luna, Danon Erna, Danon Sara, Katan Izidor, Katan Elisha, Katan J. Jakov, Katan M. Jakov, Katan J. Jozef, Katan M. Josef, Katan Klara, Katan M. Mazalta, Katan Mosho, Katan Sultana, Klinger Rudolf, Levi Blanka, Levi Donka, Levi Isak, Levi Lenka, Levi Leon, Levi Luna, Papo Izidor, Papo Renchika, Papo Shanto. Od 13 preživjelih jevreja u Drugom svjetskom ratu, 5 je bilo u izbjeglištvu, 7 u njemačkim zarobljeničkim logorima, 1 u NOB. Niko od preživjelih Jevreja nikad se nije vratio u svoju Rogaticu.
U svojoj knjizi "Fragmenti života" Hakija Muftić spominje ubistvo sinova Avrama Danona, rogatičkog trgovca, Sadu i Judu. Nijemci su ih ubili početkom 1942 godine i oglasili da se Jevreji ne smiju pokopati. Ko i pokuša to učiniti biće javno strijeljan. U tim ratnim događanjima rogatičani su pokazali izuzetnu hrabrost, ljudski odnos i brigu prema žrtvama. Rogatičani Sulejman ef. Muftić i Refik Šetić su pod okriljem noći oprezno pokupili i u bijele čaršafe zamotali tijela Sade i Jude, i uz veliki napor dovukli ih na jevrejsko groblje na Hapsanu gdje su ih i ukopali. Avram Danon, otac ubijenih mladića, jedan je od rijetkih Jevreja iz Rogatice koji je preživio rat došao je po završetku rata u Rogaticu i zahvalio se hrabrim građanima Sejfulahu ef. Muftiću i Refiku Šehiću.
U Drugom svetskom ratu Havra i jevrejsko groblje su dosta oštećeni. Havru nije imao tko i kome obnavljati i ona je prepuštena zubu vremena. Svojevremeno, bilo je prijedloga da se obnovi i preda kulturi Rogatice za galeriju slika i slične sadržaje. Dugo vremena služila je kao skladište ovdašnjeg trgovinskog poduzeća. Sinagoga je nažalost, srušena poslije agresije 2004.g, dakle poslije završetka rata od strane rogatičke vlasti (uz "blagoslov" jevrejske zajednice) koja je na taj način zatrla i tragove jevrejskog bitisanja na ovim prostorima. Ostalo je još jevrejsko groblje, ispod Hrida kao svjedok. Ako se nešto uskoro ne poduzme i ono će nestati, a postojanje Jevreja na tim prostorima će biti potpuno zaboravljeno.

[Slika: 2s8ju6t.jpg]
Jevrejsko groblje
09-03-2013 08:24 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #31
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Gladno groblje na Mejtašu

[Slika: 16mfys.jpg]
Nalazi se između Mejtaša i česme Kadinovac, sa lijeve strane puta prema groblju Zahrid. U groblju je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu u periodu od 1.2. do 22.4.1942.g. kada je Rogatica bila blokirana (opkoljena) partizanskim jedinicama. U to vrijeme hrana nije dopremanau grad, osim manje količine koje su bacane iz aviona za potrebe domobranske jedinice i žandare. U gradu su vladali veoma teški uslovi života, jelo se sve što je moglo ublažiti glad: žara, maslačak, razne trave, lišće od drveća, stočna repa... To je spašavalo, ali ne u potpunosti. Iz dana u dan glad je harala i odnosila bespomoćne ljudke živote.
11-03-2013 11:12 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #32
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
[Slika: 166lwz7.jpg]
[Slika: 657bpz.jpg]
11-03-2013 10:23 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #33
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Željeznička stanica Mesići-Rogatica

autor:Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...atica.html
u PDF https://www.box.com/s/kbxmjbfh7fdmpcj23kuk
[Slika: xbbsxg.jpg]
[Slika: 2m5cx6w.jpg]
Željeznička stanica Mesići-Rogatica bila je po broju putnika svakako najveća stanica na pruzi Sarajevo – Ustiprača, zbog blizine Rogatice. Službeni naziv, od osnivanja ove stanice 1906.godine, pa sve do njenog ukidanja 1978.godine, praktički je bio Mesići-Rogatica, s tim što se već duži niz godina pred ukidanje u praksi, (a mislim i u voznim redovima), zbog praktičnosti, koristio samo naziv Mesići.

[Slika: 2ibgmed.jpg]
Željeznička stanica se nalazila u km 69 + 900 od Sarajeva. I ako je ovo bila značajna stanica malo je njenih fotografija. Stanica i selo Mesići smješteno je izmedu brda Kuleta, Kleč i planine Gnjile, na nadmorskoj visini od 524 metara . U stanici Mesići bilo je jedino veće proširenje kanjona rijeka Prače od stanice Prača pa do Ustiprače. Najdublji kanjon reke Prače nalazio se između stanice Mesići i stanice Prača u pravcu Sarajeva i Mesića i Ustiprače. Naručito su bile duboko u kanjonu rijeke Prače stanice Sudići, Banja Stijena, Hrenovica i Dub. Inače jedino u stanici Mesići i njenoj okolini kanjon rijeke Prače nije bio toliko dubok, pa je prilaz iz pravca Rogatice dolazio dobrim krivudavim putem dolinom rijeke Rakitnice. Za ostale navedene stanice koje su bile duboku u kanjonu rijeke Prače do većine nije postajao nikakav drumski put, osim možda pješačkih staza.

[Slika: 192h6g.jpg]
Ova fotografija snimljena je u željezničkoj stanici Mesići - Rogatica, jer je to jedina stanica u kojoj se nalazio silos(vidi se dio krova) od Ustiprače do Sarajeva.

[Slika: 2hdtpow.jpg]
Koliko se može videti iz ove fotografije stanica Mesići imala je najmanje četiri kolosjeka

[Slika: 6p98om.jpg]
Za sve koji su imali sreću da žive pored pruge kojom je "ćiro" prolazio, bio je to dobar drug i drag prijatelj. Sa njim su odlazili i dolazili, on je bio hranilac i naš branilac. U ovom kraju, na primjer, pola radno sposobnih ljudi bilo je zaposleno na željeznici. Posredno, od rada na željeznici živjela je i ona druga polovina stanovništva."Ćirom" se išlo u školu, na posao, u vojsku. Preko sedamdeset godina on je donosio napredak u ovom području. Za dan isplata plata željezničarima ovdje su se posebno pripremali trgovci i ugostitelji. Znalo se, biće pazara. Ako je trebalo do ljekara, opet je tu bio "ćiro". Sirotinjska majka, kako su ga mnogi zvali. Za malo para, evo te u Sarajevu, Višegradu, Goraždu ili Foči."Ćiro" je dovozio prve trešnje, lubenice, grožđe. Sa "ćirom" su dolazile i nove nevjeste, tek rođene bebe. Svega toga nestalo je sa 18. oktobrom 1978, kada je popularni "ćiro", otpremljen u muzej a putnici i privreda natjerani na mnogo skuplji drumski prevoz. Mještani Mesića dok su živi, sjećaće se posljednjeg piska, kada je „ćiro“ otišao na put bez povrataka, bio je to najteži dan u njihovim, a vjerujem i u životu mnogih drugih koji su odrasli i živjeli sa ili od popularnog "ćire".Sjećanja na uskotračnu prugu i popularnog "ćiru" Gojko Rosić čuva na svojevrstan način. U krugu svoje porodične kuće otvorio je mini-željeznički muzej. Raznim željezničkim eksponatima okitio je najveći dio svoga dvorišta i to je sada muzej na otvorenom. Na jednom ukusno uređenom mjestu smještena je istorija uskotračne željeznice u ovom kraju.

[Slika: 501ybt.jpg]
Selo Mesići je do početka rata bilo poznato i pod imenom "gradić Pejton" iz poznate američke serije iz tog perioda, jer je kao selo imalo sve što ima svaki moderan grad: asfaltni put, uličnu rasvjetu, malu dvoranu za priredbe i igranke, poštu, matični ured, školu,...

[Slika: w9wqvk.jpg]
Odmah iza Mesića, u pavcu Sarajeva, nalazilo se malo akumulaciono jezero za hidrocentralu, jedva se vidijelo iz voza jer voz stalno prolazio kroz tunele dolinom Prače.

[Slika: 2hphu8m.jpg]
HE Mesići
[Slika: 25z5d34.jpg]
Danas je potpuno devastirana zgrada željezničke stanice Mesići-Rogatica (nigdje na zgradi ne postoji sačuvan natpis sa nazivom stanice)...
(Zadnja izmena: 16-03-2013 09:47 AM od Rogatica u srcu.)
16-03-2013 09:44 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Helsman Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 792
Pridružen: Mar 2011
Ugled: 21
Zahvalio se: 57
62 zahvalnica u 48 poruka
Poruka: #34
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Još jednom moram ponoviti svaka čast na trudu.

Ne penji se na planine da bi te svijet vidio, već da ti možeš vidjeti svijet.
21-03-2013 03:03 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #35
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Osnovne škole na području opštine Rogatica
Objavio/la Rogatica - BiH u
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/03...stine.html

[Slika: r76fex.jpg]

U Rogatici prva osnovna škola otvorena je davne 1880 godine i nalazila se u zgrada sadašnjeg vartogasnog doma. Prvi učitelj bio je Milovan Stanišić iz okoline Danilovgrada. Nastavu su pohađala djeca od 6 do 12 godina, ali u veoma ograničenom broju, manje od 20% dorasle djece za školovanje. Pohađala su je djeca svih konfesija koja su tada živjela u Rogatici, muslimanska, srpska, hrvatska i jevrejska. U školi su se učila dva pisma, ćirilica i latinica, ali podjeljeno - muslimanska, hrvatska i jevrejska latinicu, a srpska djeca ćirilicu. Petnaest godina nakon otvaranja prve, u Rogatici se otvara druga osnovna škola, a onda 1910 godine otvara se škola u Osovu, Stjenicama, Sjeversku, Borikama... Obavezna nastava u ovim školama uvedena je tek 1911.godine.
Neposredno pred početak Drugog svjetskog rata na ovom prostoru bilo je ukupno 16 osnovnih škola, od čega jedna građanskoj trgovačkog smjera,13 četverorazrednih u selima i dvije i dvije u gradu Rogatici. Nastavu je pohađalo 1 250 učenika, a u nastavi je radilo 25 učitelja i nastavnika, među kojima je u periodu od 1928-1932 godine bio i Hasan Kikić, istaknuti književnik, borac i prosvjetni radnik. Školovanjem je bilo odbuhvaćeno manje od 1/3 dorasle djece, a preko 80% stanovništva bilo je nepismeno i bez ikakve školske naobrazbe. To stanje u toku rata se još više pogoršalo.
Nakon Drugog svjetskog rata od 15 školskih objekata, 13 je potpuno uništeno. U „ispravnom stanju“, ali znatno oštećene, ostale su zgrade u Žepi i jedna u Rogatici. Bez škola i učionica, udžbenika i školskog pribora, učitelja i nastavnika počinje opismenjavanje i obrazovanje stanovništva. Anafalbetski tečajevi zauzimali su centralno mjesto u širokoj akciji narodnog prosvjećivanja. U organiziranju ovih tečajeva najviše su se istakli Hamza Hodžić, Rasim Hurem, Enver Lihić, Veselinka Stefanović, Zdravko Čavrkapa i Boško Pržulj. Na 656 tečajeva organiziranih od 1945. do 1950. godine osnovnu pismenost savladalo je 9.445 polaznika. 35 tečajeva osnovnog i 214 tečajeva produženih znanja završilo je 4.556 polaznika.
U prvim poslijeratnim godinama škole su otvarane u seoskim kućama, jer se nije moglo čekati obnavljanje popaljenih i izgradnju novih zgrada. U mnogim selima stanovnici su samoinicijativno, uz pomoć narodne vlasti, podizali školske zgrade, tako da su od 1945. do kraja 1962. godine obnovljene i izgrađene 24 škole, sa više učionica i bolje opremljene. Neposredno nakon oslobođenja, pa i nakon 1950. godine, kada je donesen Zakon o obaveznom osnovnom školovanju, bilo je otpora jednog broja seoskih, prvenstveno bošnjačkih porodica, da svoju žensku djecu upisuju u osnovnu školu.
Školovanju kadrova pridavao se veliki značaj. Do 1965. godine angažirano je više od 100 nastavnika, koji su stručno obrazovanje stekli većinom kao stipendisti općine. U to vrijeme bila je veoma raširena mreža osnovnih škola na cijelom području općine, pa je najveći broj djece bio u mogućnosti da pohađa nastavu. Radile su osmogodišnje škole u Rogatici - “Ragib Džindo”, Borikama - “Suljo Jahić”, Stjenicama - “Milanko Vitomir”, Žepi - “1. maj”, Mesićima - “Mićo Sokolović ”i Šljedovićima - “Veso Racković”, kao i četverorazredne u selima Vragolovi, Kozići, Brčigovo, Vražalice, Pokrivenik, Mrgudići, Okruglo, Radava, Podgaj, Rakitnica, Kovanj, Batovo, Osovo, Pešurići, Brankovići, Berkovići, Štavanj, Stara Gora, Sjeversko, Laze i Tatinica.
U akciji izgradnje 1.000 osnovnih škola u BiH, u rogatičkoj općini su izgrađene nove škole u Rogatici i Pripečku te spomen-škola u Šatorovićima. S ciljem racionalizacije obrazovanja, formirane su i centralne osnovne škole u Borikama i Žepi, a osmogodišnje škole u Stjenicama, Mesićima i Šljedovićima postale su isturena odjeljenja Osnovne škole u Rogatici, čiji su nastavnici putovali u spomenute centre. Tako je svim učenicima osnovne škole omogućeno da završe i osmogodišnju školu. Da bi obuhvat djece bio što veći, na području Žepe otvorene su još dvije škole (u Vrataru i Pripećku), čime je cijelo područje bilo pokriveno mrežom osnovnih škola. Budući da se takvom organizacijom lakše osiguravao stručni nastavnički kadar, to je i nivo znanja svršenih učenika bio veći, što se evidentnim pokazalo prilikom njihova daljeg školovanja u srednjim školama u Sarajevu i drugim gradovima.
Obuhvat djece osnovnim obrazovanjem stalno je rastao, naročito pedesetih godina, kada je donesen Zakon o obaveznom osnovnom obrazovanju. To se posebno odnosi na žensku djecu. Tako je obuhvat djece od 7 do 14 godina u periodu 1963-1973. godina povećan sa 64,4% na 78,6%, da bi 1991. bio veći od 95%. O obrazovanju djece i omladine najbolje se može zaključiti iz slijedećih podataka: u školskoj 1974/75. godini bilo je 18 osnovnih škola, sa 96 odjeljenja i 2.576 učenika, dvjema srednjim školama, sa 351 učenikom i ukupno 124 nastavnika.Oko 1985 godine broj nepismenih je sveden ispod 10%, uglavnom stanovnika u poznim godinama. Osnovnim obrazovanjem su bila obuhvaćena sva dorasla djeca pohađajući jedan od 24 četverorazredne i 5 osmorazrednih škola u kojima je bilo 127 prosvjetnih radnika i 2 900 učenika. U predratnoj školskoj 1990/1991. godini radile su 23 osnovne škole sa 104 odjeljenja, 2.633 učenika (od čega 1.230 učenica) i 130 nastavnika. Zatim, Školski centar, sa trima srednjim školama, 28 odjeljenja, 787 učenika (od čega 370 učenica) i 43 nastavnika. U toj školskoj godini osnovnu školu završilo je 318, a srednju 226 učenika.
[Slika: 20ze2om.jpg]
Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i školskoj spremi prema, popisu 1981. i 1991. godine

Prosvjetni radnici dali su veliki doprinos razvoju ove oblasti, kako oni koji su u veoma teškim uvjetima radili odmah poslije rata, tako i oni koji su gotovo cijeli radni vijek proveli radeći u ovoj oblasti. Procjenjuje se da je više od 300 prosvjetnih radnika sa područja Jugoslavije, u kraćem ili dužem razdoblju, bilo angažirano u školama na području rogatičke općine. Između nekoliko desetina zaslužnih prosvjetnih radnika - profesora, nastavnika i učitelja - treba posebno spomenuti sljedeće: Ismeta Ajanovića, Mustafu Ajanovića, Nedžmiju Alagić, Mersidu Baraković, Fadilu Bešliju, Minu Branković, Peru Dragutinovića, Desimira Gojkovića, Stojanku Hodžić, Nikolu Juričevića, Husu Konjhodžića, Milorada Kozića, Bahru Lihić, Rifeta Medoševića, Muniba Mehmedovića, Razumenku Mehmedović, Muniba Muftića, Omera Muft ića, Mustafu Neretlića, Dragoslava Nešića, Fatimu Nešić, Nikolu Nikolova, Zlatu Pleho, Vidosavu Rajak, Murisa Spahića, Fatimu i Sabita Šehovića, Miroslava Trkmana, Muhameda Žunića, Aidu Behlulović, Milorada Neškovića, Aliju Grabovicu, Ramu Jamakovića, Husu Hodrića, Veselka Pušonja, Vlastu Gavrić, Enesa Šatrovića, Smaila Vesnića, Suada Mrguda, Hamza Alković, Avdu Torlaka, Muju Kulovca, Saliha Vatreša, Envera Kulovca, Aliju Isakovića, Fadila Hadžiahmetovića, Munira Bogilovića, Munira Torlaka, Mišu Gluhovića, Omera Siručića, Hajru Šišića, Miodraga Ikonića, Desanku Nikolov, Slobodana Krsmanovića i dr., Posebno treba istaći doprinos profesora i direktora Niže gimnazije i Osmogodišnje škole Mustafu Džinića i Amira Prašu.
Osnovne škole na području opštine Rogatica bile su:

Osnovna škola "Ragib Džindo" Rogatica s područnim odjeljenjima: Radava, Podgaj, Rakitnica, Kovanj, Vragolovi i Spomen-škola Okruglo.

Osnovna škola "Milanko Vitomir" Stjenice sa područnim odjeljenjem u Batovu,

Osnovna škola "Mićo Sokolović" Mesići sa odjeljenjima u Vražalicama i Brčigovu,

Osnovna škola "Veso Racković" Šljedovići sa odjeljenjima Kozići, Mrgudići i Pokrivenik,

Osnovna škola Borike sa odjeljenjima Sjeversko, Pešurići, Brankovići, Štavanj, Osovo, Stara Gora, Tatinica i Berkovići

Osnovna škola "Prvi maj" Žepa sa odjeljenjima Laze, Vratar i Pripečak.

Prvoimenovani škole u Rogatici, Mesićima, Šljedovićima, Stjenicama, Borikama i Žepi su imala osmorazrednu, a područna odjeljenja četvororazrednu nastavu.
Danas je situacija sasvim drugačija. U tekućoj 2010/2011. školskoj godini radi Centralna škola u Rogatici sa 44 odjeljenja i 807 učenika i pet seoskih područnih škola sa svega 55 učenika od čega ih je 30 u devetorazrednoj školi na Borikama, među kojima je samo 13 do petog razreda, dok područne škole u Brankovićima i Žepi imaju po šest, Stjernice osam i Podgaj četiri učenika.
SO-e Rogatica usvojila je odluku o prostornom rasporedu osnovnih škola na području opštine prema kojoj je utvrđeno da će od naredne 2011/2012 školske godine na području opštine biti jedna centralna škola u Rogatici i četiri područne škole u selima: Borike, Brankovići, Stjenice i Žepa.
U šlolskoj 2012/2013 upisano je 810 učenika u 34 odjeljena, od čega je devet područnih odjeljenja. U Borikama ima pet odjeljenja, Stjenicama dva odjeljenja a u Brankovićima i Žepi po jedno odjeljenje.
[Slika: 5wgqww.jpg]
26-03-2013 11:52 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #36
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Nove rimske epigrafske tečevine iz Bosne i Hercegovine.-Živaljević i Glavice (kotar Rogatica). .


Nove rimske epigrafske tečevine iz Bosne i Hercegovine.
(dio članka)
Autor: KARLO PAČ
Publikacija: GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA
Datum izdavanja: 01/04/1900
Datum dodavanja u arhivu: 26/01/2009

Progovoriću ovdje o epigrafskim spomenicima, što su na raznim mjestima nadjeni tečajem minulih godina, naročito u godinama 1897. i 1898., ponajviše bez izravnog utjecanja sa strane bos.-herc. zemaljskog muzeja. Kad poredamo imena nalaznika izbija na srijedu radosna pojava, da se sve to više proširuju krugovi, u kojima naše nastojanje nalazi potpuno razumijevanje i da se lijepo pomnožava broj našijeh saradnika, koji snažno potpomažu naš znanstveni rad, na čemu neka im bude i na ovom mjestu izraženo nase priznanje i usrdna blagodarnost. Mi se pouzdano nadamo, da će njihova marljivost i u napredak biti onako ustrajna ko i do sada i da će nam u krugu svojih prijatelja i znanaca pribaviti jos po kojega saradnika, što će nam tim bolje doći, jer mimo sve dobre volje muzejska uprava pored svog razgranjenog programa ne može uvijek s mjesta da zalazi u proučavanje prilika ovog ili onog nalaska na samom nalazištu.

Živaljević(kotar Rogatica)

Zavjetna ara od dobrog sivobjelkastog pjeskovca, odlomljena poprijeko nekako u zadnjoj trećini ima visok osnovni i gornji zabat. Povrh ovoga u sredini u plosnatom relijefu izrađena je ružica a sa svake strane po jedan akroter (desni je okrnjen). Na uskim stranama je isti zabat. Gornja je strana prosto izdjelana, a na otražnjoj strani nema tragova kakove obrade. Kamen je izlizan i u donjem dijelu počevši od jedne slojne žice okrnjen. Visina 0.79, širina na dbnjem zabatu 0.47, na gornjem 0.44; najveća debljina 0.14 m. Površina, u koju je uklesan natpis, nesto je izlizana, gornji zabat olupan je i usljed jedne rupe unakažen. Retci su bili slabo zaparani. Nađen u augustu 1897. po preparatoru gosp. Vejsilu Curčiću prilikom istraživanja predrimskih grobova u Živaljeviću, a sjevero-istočno od Rogatice na rubu neke gromile u blizini seoskog groblja, 1 metar odaljeno od nekog istočno-pravoslavnog groba. Kamen je onamo dospjeo valjda iz najbliže okolice. Sudeći po njegovoj neznatnoj debljini biće da je negda bio naslonjen o drugi koji kamen. Možda će poći za rukom, da se kad tad otkrije u Živaljeviću hram lune ili kapi-toliničkih bogova. Kamen je pohranjen u zemaljskom muzeju. Objelodanio ga g. Fijala u „Glasniku zemaljskog muzeja", 1897., str- 59.9., ne uvažavajući raspored redaka i kratice. Iunoni reg(inae) Mar(cus) Ulp(ius) Marcian(us) cum suis l(ibens) p(osuit).
[Slika: 2m649d3.jpg]

Glavica (kotar Rogatica)

Augusta 1894. našao je preparator gosp. Vejsil Đurčić pred kućom Omer-hodze u Glavicama (Han Radovan zapadno od Rogatice) dva relijefna kamena; ležala su baš na slikovnim plohama, a služila su odavna kao pločnici. Iza nalaska donešeni su u zemaljski muzej. 1. Ploča od vapnenca, odozdol odlomljena, jako je olupana osobito s desna i na gornjem lijevom ćošku, a osim toga ima i pukotina. Visina 0.425, širina 0.77, debljina 0.18 m. Ploča pokazuje ovu sliku: U izdubini, koja ozgor ima oblik polukružnice, nalazi se izlizano poprsje starije žene, okrenute licem gledatelju. Pokojnica je bila potpuno obučena, al se pojedinosti u odjeći ne mogu raspoznati, već jedino jedna fibula na desnom ramenu. Položila je obje ruke na prsa. U desnoj drži nekakov malen predmet, čini se nekakov cvijet u spodobi čaše. Kosa joj je u sredini razdijeljena i uvojcima zaokružuje ovalno lice. U ostalom slikovnom polju s lijeva i s desna nema nikakvih ornamenata. Ozgor u sredini je okrugla rupa; u premjeru ima 0.45, a duboka je 0.05 m. Ta je rupa služila za klin, kojim bijase učvrščena glavica spomenika, koji je pri dnu svakako bio provućen natpisom. Plohe po stranama grubo su izdjelane, a otraga nema nikakvih tragova dlijeta. 2. Ploča od vapnenca, odbijena ozgor, ozdol i na desnoj strani. Visina 0.43, širina 0.77, debljina 0.245 m. Na prednjoj strani, koja je izlizana i olupana, nalaze se dva ljudska poprsja, lijevo ženeko, desno muško. Od odjeće na ženskom liku razpoznaju se samo bore ispod vrata i po jedna fibula na svakom ramenu. Postavila je desnu, a kako se čini i lijevu podlakticu na prsa. U lijevoj ruci drži nekakvi ključ. Kosa zaokružuje lice i pada duboko. Muški lik je golobrad. Osoba drži pred prsima u desnoj ruci nekakav uski i dugoljasti predmet, po svoj prilici, kako to često biva, uvojak spisa. Lijeva se ruka ne raspoznaje jasno. Lijeva postrana ploha je grubo izdjelana, a otražnja ni malo. Za poznavanje odjeće naših pokrajina oba su fragmenta poradi lošeg stanja od vrlo male važnosti, al su dragocjeni za prosuđivanje kulturnog stepena zemlje, jer dokazuju, da je rimski običaj prodro i u tako odaljene krajeve, ko što je Glavica i da taj kraj ni iz daleka nije bio tako varvarski, ko što se je do nedavno mislilo.

[Slika: 141v6o1.jpg]
(Zadnja izmena: 01-04-2013 05:58 PM od Rogatica u srcu.)
01-04-2013 05:57 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #37
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE


05-04-2013 05:09 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #38
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
[Slika: fxvtpc.jpg]
[Slika: 1z64j4.jpg]
[Slika: 6e0t1g.jpg]
[Slika: 2ugdxf8.jpg]
(Zadnja izmena: 23-05-2013 08:00 PM od Rogatica u srcu.)
23-05-2013 07:59 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #39
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Most na rijeci Žepi - (stara lokacija mosta) 1965.g.

[Slika: 523396_10151832941482952_260774182_n.jpg]



Čovek ne može a da se ne zapita, šta je bilo posle sa tim mostom i u kakvom je stanju sada...

Mosta više nema na staroj lokaciji, ali nije nestao, srušen ili šta već, nego je premješten na bolju lokaciju...I to je moguće, mada zvuči nevjerovatno. Naime, 1967. godine prilikom izgradnje hidrocentrale na Drini, most na Žepi je izmješten nekoliko km uzvodno da bi bio spašen od potopa. Temelji su mu ostali duboko pod vodom,čiji je nivo bar 10 m iznad nekadašnjeg starog mosta. Stari most je sada u klisuri zvanoj Spahijin hrid ispod Redžep-pašine kule. Tu su našli isti tjesnac u kakvom je most bio ranije i prezidali ga,kamen po kamen..Tako je most na Žepi, koji je na starom mjestu izgubio značaj i funkciju, sada sve to povratio-povezujući sela sa obe strane Žepe i skraćujući puteve. Za svaku je pohvalu taj napor graditeljsta ondašnje vlasti da se most sačuva od propasti,kao kulturno dobro koje će služiti pokolenjima. Na novoj lokaciji je ova građevina, duga 22m i široka 4m, zbog konfiguracije terena i boljeg uklapanja, morala biti okrenuta za 180 stepeni u odnosu na tok rijeke. Nažalost, savremeni neimari nisu nadmašili stare neimare. Iako njegovi raniji graditelji nisu znali za beton i armaturu, most je na starim temeljima izdžao 4 vijeka bez pukotine, dok nova rukotvorina nije izdržala ni 4 decenije, a desna strana mosta je poklekla za 10 cm i na desnom kraku se ukazala velika pukotina.
Jedino, ostaje da se vidi hoće li se danas naći neki 'veliki vezir', neki dobrotvor, koji će platiti da sačuva ovo blago, da i dalje iznenadjuje putnike 'kao neobična misao, zalutala i uhvaćena u kršu i divljini...
(Zadnja izmena: 31-07-2013 11:13 PM od Rogatica u srcu.)
31-07-2013 11:09 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #40
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Vragolovi

O nastanku imena sela Vragolovi postoji legenda koju su prenosili stari ljudi. Legenda kaže da je nekada davno, kada je u tom selu živjelo samo 22 stanovnika, zavladala kuga od koje su svi pomrli, samo je preživjela jedna djevojka. Priča kaže da je nakon te kuge vrag nanio jednog mladića da prođe tim putem, nađe tu djevojku i njome se oženi, te se tako selo obnovi. Zbog toga se selo zove Vragolovi?
[Slika: 66616_495498067951_3623780_n.jpg]


Gučevo

Selo Gučevo dobilo je ime zbog puno golubova koji su „gukali”, dolaskom Austrougara. Prije dolaska Turaka, selo se, po izvoru Dužda, zvalo Duždevo.
[Slika: 480858_10151566434957952_965603823_n.jpg]
11-08-2013 07:17 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
MyCity
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
SMD Network
Odgovori 


Skoči na Forum:


Kontakt | Web Sajt | Povratak na Vrh | Povratak na Sadržaj | Mobile Version | RSS