Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
visegradlive
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
opstinarogatica

Dobrodosli na Forum Gornjeg Podrinja! Da bi ste mogli videti sve delove Foruma, prijavite se ili se registrujte   Mozete znatno ustedeti vreme registracije ako koristite sistem za prijavu pomocu Vaseg Facebook naloga. Pritiskom na dugme sistem ce Vam automatski registrovati novi nalog na forumu sa Vasim podacima sa Facebook-a.
Google Translation Bar
Odgovori 
 
Ocena Teme:
  • 3 Glasova - 4.33 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Autor Poruka
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #1
ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
"Lektrika" u Rogatici
autor: Mirsad Durmišević

[Slika: 1ibqqs.gif]
Prva sijalica u gradu Rogatici je zasijala 1934.godine. "Lektika" je dolazila dalekovodom iz Mesića i trafostanice na Topliku koja i danas postoji. Rogatički srez je imao elektičnu energiju još 1928 godine, kada je u Mesićima podignuta termelektrana, sa dvije parne lokomobile, za potrebe rudnika mrkog uglja u Kukavicama. Kako je najveći problem rudnika predstavljala otprema uglja do željezničke stanice Mesići, jer se prevoz isključivo obavljao sa konjskom ili volovskom zapregom, vlasnik rudnika ing. Hans Karlon je 1928 godine izgradio termoelektranu, a preko brda Kuleta izgradio i žičaru ( u narodu poznata kao „Drotban“), sa visećim korpama za direktno transportovanje uglja na željezničku stanicu Mesići. Elektrana je strujom snadbjevala postrojenja u rudniku Kukavice i žičaru. Od 1934 godine davala je rasvjetu i gradu Rogatici, a nešto kasnije i Goraždu i Foči.
Te, prve sijalice su postavljene u glavnoj ulici, a svijetlo su dobili zgrada sreza, bolnica, oficirski paviljon, pošta, škola, hoteli i kafane i kuće bogatijih rogatičana: Mile Gluhović, Veso Čavarkapa, Lazar Đokić, Juroš Malović, dr. Božo Bulajić, Hajraga Vejzagić, Edhem Šehović, advokat Klinger, učitelj Dragutin Ouska i drugi.
Cijena uvođenja "lektrike" koštalo je 4000 dinara, a poređenja radi za te pare u to vrijeme su se mogla kupitu četiri dobra vola. I cijena 1 kilovata tadašnje struje bila je veoma visoka, koštala je 4 dinara, a cijena 1 kilograma mesa koštala je tada 6 do 8 dinara, 4 jajeta 1 dinar a manji somun pola dinara.
[Slika: sb7xx4.jpg]
Stara trafostanica na Topliku
(Zadnja izmena: 22-02-2013 11:45 PM od Rogatica u srcu.)
22-02-2013 03:06 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
SMD Network
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
MyCity
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #2
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Prve (najstarije) bilješke o stećcima u BiH


[Slika: 2qvquxs.jpg]
Najstarije bilješke o stećcima u BiH su sa područja rogatičke općine, iz prve polovice XVI. stoljeća , i to zahvaljujući poslanstvu austrijskog cara Ferdinanda I. koje je nekim diplomatskim poslom putovalo u Carigrad na susret s turskim sultanom Sulejmanom Drugim, a čiji je član, kao tumač za latinski jezik, bio Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je, prema bilješkama koje je vodio tijekom putovanja, godine 1530. sastavio putopis Itinerarium, u kojemu kratko opisuje stećke u Bosni, u selu Lađevine, blizu mjesta Rogatice. No to su ipak bile paušalne, kratke bilješke, čak i netočne (jer je Kuripešić pogrešno rekonstruirao natpise na stećcima, zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja), ali ih svakako treba smatrati izuzetno važnima jer je riječ o najstarijim bilješkama o stećcima.
(Zadnja izmena: 22-02-2013 11:47 PM od Rogatica u srcu.)
22-02-2013 07:49 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #3
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Hidroelektana Mesići kod Rogatice

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...esici.html
u PDF https://www.box.com/s/0y26zm56ke2iazvbpk3c

[Slika: rk9cvm.jpg]
Hidroelektana Mesići na rijeci Prači kod Rogatice puštena je u rad 27.7.1950.godine kao prvi elektroenergetski objekat ove vrste izgrađen u poslijeratnoj Jugoslaviji. To je derivaciono postrojenje sa akumulacijom korisne zapremine 50.000 m³. Brana je betonska, gravitaciona, fundirana na stijeni. Visina brane je 12.8, a dužina u kruni je 36 m. Na lijevoj obali izgrađema su dva ispusta širine po 4 m sa ustavama na ručni pogon.
Hidroelektrana u Mesićima sada zapošljava 34 radnika i u optimalnim hidrološkim prilikama proizvodi oko 15.500.000 KWh godišnje. Slivno područje rijeke Prače do pregradnog mjesta HE Mesići iznosi 1100 km². Osim HE Mesići idejno rješenje iskorištavanja hidroenergetskog potencijala Prače daje mogućnost izgradnje još 5 malih - mini hidroelektrana (MHE), tako da bi ukupna instalisana snaga svih iznosila 26 MW i sa mogućom godišnjom proizvodnjom od cca 120 GWh. Zanimljivo je da je za minuli period ova hidrocentrala imala samo dva veća remonta, mašinskog dijela 1974, a elektropostrojenja sa trafo-stanicom 1981. godine. U toku je izgradnja MHE na rijeci Prači u mjestu Kaljani u općini Pale-Prača (FBiH) i pripreme za izgradnju MHE „Ustiprača“u opštini Rogatica i Novo Goražde (RS).
Distribuciju električne energije vrši ,,Elektro-distribucija Pale“ preko svoje radne jedinice u Rogatici koja zapošljava 30 radnika.
[Slika: 2wrj6oi.jpg]
Brana HE Mesići

[Slika: 2dikfma.jpg]

[Slika: 2ylpsbc.jpg]
Planirane male hidroelektrane na podslivu rijeke Prače
(Zadnja izmena: 22-02-2013 11:44 PM od Rogatica u srcu.)
22-02-2013 10:33 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Helsman
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #4
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
"Gadafijevo sedlo"
autor: M.D.
Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik vlade SFRJ je u ime vlade kupio konja arapske pasmine "SAABIH" sa ergele Borike i prilikom službene posjete Libiji, poklono ga libijskom predsjedniku pukovniku Muameru el Gadafiju. Za uzvrat Gadafi je darovao Džemalu Bijediću unikatno kožno sedlo kamile u reljefu i pokrivku vezenu srmom. A Džemal je sve to darovao ergeli Borike gdje je bio čest gost. Ovo sedlo je do rata krasilo prostorije hotela na Borikama.
[Slika: 35lge2v.jpg]
(Zadnja izmena: 23-02-2013 03:09 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 01:56 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #5
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
"Rimski most"u Žepi

Pored starog i dobro znanog mosta na ušću Žepe, i na njenom izvoru, oko pet kilometara odatle, postoji još jedna zanimljiva kamena ćuprija. Sagrađena je na putu koji od Žepe vodi ka Rogatici podno Borovačkih greda. Ispod njih izbija desetak moćnih vrela koja se spajaju tu kod mosta i čine rijeku Žepu. Riječ je o niskom, dvadesetak metara dugom mostu sa tri različita, neskladno raspoređena luka, prilagođena i uklopljena u teren. Mještani kažu da je to rimski most, a stručnjaci misle da i on potiče iz turskog zemana, možda iz šesnaestog vijeka, iz vremena kad je građena obližnja Redžep-pašina kula. Kao dokaz navode sličnost u obradi kamenih blokova. Drugi, pak, vjeruju da je tu postojao neki stari most, a da je ovaj koji je do nas donijelo vrijeme, u stvari rekonstrukcija i obnova te drevne ćuprije.

[Slika: 1z55guh.jpg]
(Zadnja izmena: 23-02-2013 01:21 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 01:13 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #6
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
U POTRAZI ZA HALKAMA - ROGATICA
Objavio/la Rogatica - BiH
(Autor Priloga: Jovo Jovanović)
Apr 01, 2008

[Slika: 2cyruhv.jpg]
U prvom prilogu knjizi Bosanska piramida sunca Semira Osmanagića autor teksta Jovo Jovanović opisuje svoje traganje za halkama. Mjesta koja obilazi, sa prijateljima, vodičima raštrkana su po svim pitomim i divljim krajevima Bosne i Hercegovine: dolina rijeke Bile, selo Gluha Bukovica, Zlokuće, kanjon Misoče, okolina Rogatice, sela Lađice, Has, Ljušići i Umoljani... Na te i takve lokalitete upućuju ga slučajni izvori: Od rođaka moje supruge došao sam do informacije... ili: jedan moj prijatelj bio je 1980. na Bijeloj stijeni... ili: prijateljica moje supruge... ili: još kad sam bio mlad, jedan radni kolega mog oca mi je pričao...
Jovo Jovanović u svom tekstu opisuje lokalitete i daje rezultate svojih istraživanja na terenu. Oni su ovi: Bio sam pod tom stijenom, ali je ona tako obilato obrasla vegetacijom da je nemoguće bilo nešto vidjeti... Otišao sam tamo i našao u stijeni samo kvadratno ulesane udubine... Ljudi koji su znali više detalja su pomrli ili izginuli za vrijeme zadnjeg rata... Ovo područje sam ispitao koliko je u mojoj moći, ali ništa nisam našao. Ukoliko na toj strmini postoje halke, treba otići kad opadne lišće... Nas osmero je pretraživalo stijenu, ali halke nismo uspjeli naći. U Rogatici svi znaju za taj fenomen, ali mi, ipak, halku nismo našli. Prije dva mjeseca na toj stijeni su vojnici SFOR-a izvodili alpinističke vježbe. Možda su je skinuli i odnijeli kao suvenir. Tamo su nam neke šumokradice pokazale brdo na kojem se halke nalaze, ali su nam rekli da je brdo minirano i da se ne penjemo. Koliko je to tačno, potpuno je nemoguće prići tom lokalitetu. Možda bi mogla alpinistička ekipa, ali ne odozdo nego s vrha kanjona. ...ali ovoga puta nismo mogli da priđemo stijeni od sniježnih nanosa, jer je snijeg rano pao na toj visini. ...jedan mještanin je iskopao bronzano sidro. Prema opisu mještanina sidro nije neke impozantne veličine, ali je ipak sidro. Nalazač je obećao da će mi ga pokazati i prodati, ali se, nažalost, predomislio. Da bi me se riješio, rekao je da ne može da ga nađe. Sigurno mu je neko ponudio znatno veću cijenu. (...) Sve ovo dokazuje da je dolina rijeke Bile nekada bila pod vodom...
Rezultat je istraživanja na terenu da halke nisu nađene. Jovo Jovanović, međutim, ostaje pri svom uvjerenju formulisanom ovako: Ali halku nismo našli, što ne znači da je nema. Halki ima, samo se hinjski kriju.
(Zadnja izmena: 23-02-2013 03:06 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 02:52 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #7
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Česma Kadinovac
autor: Mirsad Durmišević

[Slika: 35hlsn5.jpg]

Gradska česma Kadinovac nalazi se oko 100 metara od Mejtaša, sa lijeve strane puta prema Dolovima i Hridu, preko puta stare kuće rahmetli Ramiza Krajine. Po mojim informacijama česma je ime dobila po kadiji koji ju je napravio. Česma je dosta stara, tačan datum izgradnje je nepoznat, ali sam pronašao da se česma spominje u članku "Rimski grobovi s paljevinom kod Rogatice" autora Franje Fijale u Glasniku Zemaljskog muzeja iz 1895.godine.
"Od kotarskog mjesta Rogatice vodi stari jahaći put kroz prijemet između Lunja i Matovog brda u zapadnom pravcu u mjesto Dobraču, a odovud u Praču.Ondje, gdje rečeni put ostavlja gradsko područje Rogatice naprema Kadinoj česmi, viđaju se pri dnu hrida „Ciganska sokolovina" drevne naplave, koje su bujice, što iza svake pljuštavice sa strmog Lunj brda ovamo jure, raznoliko erodirale, a mjestimice i posve razrovale."
Stara lokacija Kadinovca nalazila se lijevo, desetak metara od sadašnje lokacije česme, ispod stijene. Iz otvora u stijeni je tekla voda u kameno korito ispod. Taj stari izvor Kadinovca je vremenom presušio, pa je onda izgrađena nova česma na današnjoj lokaciji. Sa stare lokacije česme je preneseno i kameno korito. Voda za novu česmu Kadinovca je dovedena sa izvora koji je tridesetak metara iznad, preko puta stare kuće rahmetli Ejuba Durmiševića. Tu je oko 1955.godine izgrađen betonski rezervoar za vodu, a sa njega je voda željeznom cijevi dovedena do česme. Voda ističe širokom rorom iz podzida izgrađenog od klesanog kamena. Podzid ima oblik jednostrešnog krova i na površini je betoniran. Na stranama česme nalaze se dva niska kamena podzida, visine oko 70 cm. Iz rore voda teče jakim mlazom u korito, dimenzija oko 1,80 X 0,60 metara, a iz njega je žuboreći opicala kanalom prema Topliku. Prostor oko korita popločan je kamenom kaldrmom koja se stalno čistila i održavala plijevljenjem trave između kamena u kaldrmi, ali i sa podzida.
Oko česme su se od ranog jutra skupljale žene, djevojke, djeca, a najveća bi gužva bila negdje oko akšama, kada je svako dolazio da se obezbjedi vodom za noć i sljedeće jutro. Tada bi se tu formirao cijeli narodni zbor, razvila bi se priča. Neke bi nasule vode u kante i u bokale, i stupale u priču, a neke su zadugo čekale sa praznim sudovima, kobajagi da na njih dođe red. Uz žene su dolazila i djeca, koja bi se onda oko skupljenog svijeta igrala, trčala i cičala. Pojedine žene bi se toliko zanijele pričom, da bi ih neko od ukućana počeo dozivati s prozora, ili su po njih slali nekoga od ukućana sa porukom da se više vraća jer babo i majka nemaju čak vode ni za kahve.Tu bi obično momci čekali djevojke da dođu po vodu da bi se vidjeli i ašikovali.
Preko dana, za velikih vrućina, skupljala su se djeca oko česme. Neko bi se dijete popelo na korito i začepilo rukom roru, a onda bi malo otčepilo, da mlaz šikne ustranu i da pokvasi one oko česme. Ovi su pak, sa svoje strane, kobajagi bježali, a ustvari se ponovo vraćali i vriskali od zadovoljstva kad bi ih dohvatio mlaz vode. Zimi bi korito česme zaledilo. Ponekad bi se formiralo široko zaleđeno polje oko česme, pa bi se djeca “plazala”, a stariji su oprezno pristupali, pazeći da ne padnu ...
[Slika: xm4j0h.jpg]
(Zadnja izmena: 23-02-2013 06:39 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 05:08 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Helsman
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #8
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
[Slika: 1hxw7q.jpg]
[Slika: r9e44h.jpg]
[Slika: bimcnb.jpg]
[Slika: 22z3uq.jpg]
[Slika: 2dkh99j.jpg]
[Slika: 346t8ux.jpg]
[Slika: 2lxdxl2.jpg]
(Zadnja izmena: 23-02-2013 08:55 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 08:19 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #9
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatička zavrzlama
autor: MD
[Slika: dzus6h.jpg]
Rogatička zavrzlama je staro, rijetko i gotovo zaboravljeno bošnjačko kolo iz istočnobosanskog gradića Rogatice. Ovo rijetko kolo je na repertoaru nekoliko KUD-a iz Sarajeva, i nekim KUD-a u dijaspori širom svijeta. Kao i svako drugo kolo, i Rogatička zavrzlama može se igrati na više melodija.
Ovo kolo se kao muzička teme pojavljuje u starom bosanskohercegovačkom filmu Ljubav i bijes redatelja Bakira Tanovića. Film je po prvi put prikazan 1978 godine i nažalost, nepravedno je zaboravljen.
"Zavrzlama" na bosanskom znači "komplicirana stvar." I zaista, kolo nije nimalo jednostavno za igranje. Tako, igrač odskakuje udesno na lijevoj nozi i ide unatrag. Opet dok se kreće ulijevo, odskakuje na desnoj nozi i opet ide unatrag. Prelazi koji se odvajaju od glavne muzičke teme kola uobličeni su u uobičajene bosanske trokorake i okrete Po starom bošnjačkom običaju, djevojke i mladići se drže za marmice dok igraju.
(Zadnja izmena: 23-02-2013 09:36 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 09:35 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #10
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
ROGATIČKA SINAGOGA (Havra)
autor: MD

[Slika: mudct0.jpg]
Ova mala Sinagoga je izgrađena i posvećena 1928. godine, a izvan upotrebe je od 1941. godine, kada su skoro svi Jevreji grada pobijeni (54 pred Drugi svjetski rat). Do 1928. godine, kada je u centru grada izgrađena sinagoga (u narodu nazvana "Havra"), Jevreji su bogosluženje obavljali u prizemlju zgrade Elizara Katane, kasnije i kod njegovog sina.
U Drugom svjetskom ratu Havra je dosta oštećena. Posle rata Havru nije imao tko i kome obnavljati i ona je prepuštena zubu vremena. Svojevremeno, bilo je prijedloga da se obnovi i preda kulturi Rogatice za galeriju slika i slične sadržaje. Dugo vremena služila je kao skladište ovdašnjeg trgovinskog poduzeća. Sinagoga je nažalost, srušena 2004.g, dakle poslije završetka rata od strane rogatičke vlasti (uz "blagoslov" jevrejske zajednice) koja je na taj način zatrla i tragove jevrejskog bitisanja na ovim prostorima.
(Zadnja izmena: 24-02-2013 08:38 AM od Rogatica u srcu.)
24-02-2013 08:36 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #11
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
37 godina zaredom gradonačelnik Rogatice

[Slika: 1q6ded.jpg]
Malo je ljudi koji su iza sebe ostavili trag koji se pominje i do današnjih dana. Čovjek koji je biran za gradonačelnika Rogatice na neposrednim izborima od strane svih gradjana 37 godina zaredom mora biti nesto posebno. Kada se tome doda i podatak da je hadzi Ahmed-beg (Hadzibeg) Bukvica bio nepismen i da se znao samo potpisati arebicom, onda je to mozda i za knjigu Ginisovih rekorda. Uvijek je nosio bosansko odijelo Stajao je na celu Opstine i Opstinskog vijeca, koje je takodje birano od gradjana neposrednim i tajnim glasanjem. Bio je veoma pametan, uredan, disciplinovan i u pravom smislu postovan covjek. Da nije tako ne bi bio biran za nacelnika od svih stanovnika Opstine (muslimana, pravoslavaca, katolika, jevreja i ostalih) u svim mandatima od 1889. do 1926.
24-02-2013 11:10 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
GZ Nije na vezi
Glavni Administrator
*******

Poruka: 9,391
Pridružen: Mar 2008
Ugled: 54
Zahvalio se: 53
355 zahvalnica u 315 poruka
Poruka: #12
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Masala. proguro, pad Obrenovica, Balkanske ratove, prvi svjetski rat, te zamalo zakacio i diktaturu kralja Aleksandra..

STRANICA FORUMA - PRIDRUZITE NAM SE !!!
24-02-2013 01:01 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #13
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rogatička kasaba – druga stekla status kasabe u BIH

autor (obradio):MD
http://rogatica-bih.blogspot.com/2012/03...asaba.html

[Slika: suymap.jpg]

Najraniji spomen Rogatice u pisanim dokumentima datira iz 1425. godine. Međutim, lokalitet Toplik spominje se i ranije, u jednom ugovoru između Vlaha i Dubrovčana. Obzirom da se ovaj lokalitet nalazi unutar današnjeg grada Rogatice može se smatrati da je naselje postojalo i ranije. Razvoj ovog grada počinje u osmansko doba. Prvi objekat islamske kulture na ovom području je zavija - tekija Muslihuddina, podignuta na zemljištu koje je Mehmed- čelebi, sin Isa-bega Ishakovića poklonio za njenu izgradnju. U razvoju ovog grada najveću ulogu ima njegov položaj na značajnoj prometnici koja je iz Sarajeva, preko Višegrada vodila u prestonicu Osmanske države - Istanbul.

[Slika: ku7hf.jpg]

U Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1489. Rogatica je još uvijek pazar bez muslimaske mahale. Upisana je kao Pazar Borač, drugim imenom Rogatica, zovu je još i Čelebi Pazar. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit".U Sumarnom popisu iz 1516. godine Rogatica se nalazi u hasu sandžakbega. Ove godine prvi put susrećemo dvije izdiferencirane mahale: Mahalu džamije i Mahalu varoši Rogatica. Ovdje prvi put vidimo da Rogatica dobiva status kasabe. Do tog zaključka možemo doći na osnovu bilješke koja se nalazi uz podatak o Mahali džamije. Ispod broja muslimanskih kuća i neoženjenih napisano je resimler vermezler (ne plaćaju poreze). Ako uporedimo podatke o ostalim naseljima Bosanskog sandžaka, koja su do kraja 16. stoljeća stekle rang kasabe, vidjet ćemo da je Čelebi Pazar četvrta po redu kasaba, poslije Novog Pazara, Dimitrovice i Sarajeva. U užem dijelu Bosanskog sandžaka, koji danas pripada Bosni i Hercegovini Rogatica je druga kasaba, odmah poslije Sarajeva.Iako prema Sumarnom popisu iz 1516. godine i Varoš Višegrad ima tri zasebne mahale, u bilješci o Višegradu nema napomene o oslobođenosti od poreza, koju smo naveli u vezi sa Čelebi Pazarom.

[Slika: 9apdux.jpg]

Kasaba je riječ koja potiče iz turskog koja označava naselje gradskog tipa u Osmanskom carstvu. Takvo je naselje moglo dobiti status kasabe ukoliko bi se u njemu stekli određeni demografski, vjerski, privredni i urbano-geografski uvjeti. Demografski uvjet je podrazumjevao da je dato naselje stalno naseljeno muslimanskim stanovništvom,sa jednim ili više džemata ili mahala. Vjerski je uvjet podrazumjevao da postoji barem jedna džamija u kojoj se redovno obavljaju sve vjerske dužnostivjernika. Privredni uvjet je podrazumjevao da postoji čaršija, sa određenim brojem dućana i javnih objekta, a prije svega trg. Najbitniji od tih preduslova je bilo postojanje džamije. Ukoliko bi ti uslovi bili ispunjeni, nadležni kadija bi dao prijedlog da se naselje proglasi kasabom i ukoliko bi ta akcija bila sprovedena od strane Porte (Turske Vlade), stanovnici su bili oslobođeni rajinskog poreza. Lični rajinski porez je plačala nemuslimanska raja svome spahijiu iznosu od 25 akči po muškoj glavi.

Premda je veći broj kasaba formiranih nakon Rogatice doživio veći i brži rast ipak ova činjenica govori u prilog značaja ovog gradića i njegovog posebnog položaja. Rogatica je imala nekoliko predispozicija da postane kasaba. Najprije, nalazila se na značajnoj komunikaciju Sarajevo-Višegrad i dalje za centar Osmanske države Istanbul. Na tom mjestu je već ranije postojalo naselje. Već je bila pazar, mjesto na kome se stanovništvo iz okoline okupljalo radi trgovine,. Nalazila se pored rijeke, što je također vrlo bitna činjenica za nastanak i razvoj jednog gradskog naselja. Vjerovatno je Rogatica imala gradski status i prije 1516., ali nažalost nemamo sačuvan opširni popis iz tog perioda. Tokom narednih decenija 16. stoljeća Rogatica, kao i druge kasabe u Bosanskom sandžaku, doživljava veliki rast broja stanovnika. Stanovnici spomenute kasabe su postali zanatlije. Pošto žive od zanata nisu zaduženi porezima.[/undefined]
(Zadnja izmena: 25-02-2013 04:59 PM od Rogatica u srcu.)
24-02-2013 02:53 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #14
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Ribarski dom na Topliku
autor: MD

[Slika: 246ukd3.jpg]

Kompleks "Ribarskog" (ribogojilišta i mrijestilišta) izgrađen je oko 1950.godine, bio je u vlasništvu Udruženja sportskih ribolovaca Rogatica. Činio ga je ribarski dоm i ribnjak od četiri međusоbnо pоvezana betonska bazena različite površine. Ribnjak je imao idealne uslove za uzgоj svih vrsta salmonidne ribe. U оkviru zgrade starog Ribarskog dоma u prizemlju nekad je bilо i mrijestilište potočne, kalifornijske pastrmke i lipljana. Cijeli ovaj kompleks bio je ograđen visokom žičanom ogradom, a čuvar tog kompleksa bio Kadrija Omerović. Jedno vrijeme su dom i ribnjak bili napušteni pa su se dijeca sa Toplika i Podhida kupali u bazenima. Kasnije je stara zgrada ribarskog doma uz pomoć TPR-a adaptirana, proširena, i u njoj je otvoren restoran. U domu su bile i prostorije ribolovačkog i lovačkog udruženja iz Rogatice. Danas sve to propada, ponovo je dom i ribnjak napušten i pust. Bazeni su zarasli u kоrоv i žabоkrečinu, razaraju se. Ako se nešto ne poduzme oni će se početi urušavati, ali i sam lоvačkо-ribоlоvački dom
Prije izgradnje Ribarskog doma iz Podhriha je prolazila ulica koja se spajala sa ulicom Toplik. Na samom mjestu prelaska ulice iz Podhrida preko potoka, sa njegove desne strane nalazila se Careva džamija sa haremom, a sa lijeve strane toka Toplika mekteb. Džamija je uništena 1943. godine i nikad nije obnovljena. Uzvodno od Careve džamije je bio mlin Sulejmanbega Pašića.
25-02-2013 10:06 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #15
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Rudnik mrkog uglja Kukavice kod Rogatice

autor: MIrsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...e-kod.html
[Slika: 358no81.jpg]

Rudnik mrkog uglja Kukavice kod Rogatice nalazi se u kukavičkom proširenju (kotlinskog karaktera) južno od grada Rogatice. Kukavičko proširenje je jedno tercijarno područje, obrazovano u prvom redu tektonskim, radijalnim poremećajima, koji su konstatovani na više mjesta prilikom rudarskih istraživanja još iz perioda austrougarske uprave. Proširenje je malo, ima dinarski pravac pružanja (SZ-JI), vertikalno je asimetrično, jer je ovo nekad relativno uravnjeno zemljište iz jezerske faze znatnije deformisano eroziono-denudacijskim procesima. Pa ipak, forme reljefa su znatno blaže od okolnih terena. Morfološki, ovo proširenje pretstavlja brežuljkastu pinepleniziranu oblast sa blagim padinama. Hidrografski je orjentisana Kukavičkim i Trnovik potokom prema Rakitnici.Tercijar je zastupljen u Kukavičkom proširenju na oko 3 km². Ovi sedimenti su zastupljeni glinama raznih boja i plastičnosti, pjeskovitim glinama i glinastim pješčarima sa valucima rožnaca. U ovim slojevima se nalazi i sloj mrkog uglja čija močnost iznosi od 2-6 metara, a iznad njega je drugi sloj močan 0,60 metara, razdvojen od prvog serijom jalovine debelom 4-12 metara. Močnost tercijarnih naslaga iznosi oko 150 metara što je prilično mnogo obzirom na relativno kratkotrajnu egzistenciju jezera
.
[Slika: rvewig.png]

Eksploatacija ugljenokopa u Kukavicama kod Rogatice počela je u 1919.godini. Domaći kapital uložen u akcionarsko društvo (Pamučina, Viner, Stokanović) nije dovoljno ulagao u ovaj rudnik. Sa površinskih kopova i uz slabu i primitivnu proizvodnju, bez stručnog kadra, i rezultati su bili slabi. Ugalj je prevožen za domaće potrebe u manjim količinama zaprežnim kolima, a isto tako i do željezničke stanice Mesići. Tek kada je 1923.godine ovaj rudnik mrkog uglja kupio ing. Hans Karlon (tadašnji direktor željezare Zenica), otpočelo je otvaranje jama i ulaganje investicija, što je omogućilo veću proizvodnju. Od tada ovo preduzeće nosi ime Ugljenokop „Karlon“ d.d. u Kukavicama. Kako je najveći problem predstavljala otprema uglja do željezničke stanice Mesići, jer se prevoz isključivo obavljao sa konjskom ili volovskom zapregom, vlasnik je 1928 godine preko brda Kuleta izgradio žičaru ( u narodu poznata kao „Drotban“), sa visećim korpama za direktno transportovanje uglja na željezničku stanicu Mesići. Ova žičara je za vrijeme II svjetskog rata uništena. Tu je podignuta i zgrada za separaciju uglja i posebna zgrada za termoelektranu (sa dvije parne lokomobile). Elektrana je strujom snadbjevala postrojenja u rudniku Kukavice i žičaru. Od 1934 godine davala je rasvjetu i gradu Rogatici, a nešto kasnije i Goraždu i Foči. U separaciji je vršeno prebiranje i sortiranje uglja, a proizvodnja rudnika poslije izgradnje žičare iznosila je 500-600 vagona mjesečno. Rudnik je privremeno snadbjevao i državne željezničke ložionice, zatim pivaru, ciglane i crijepare u Sarajevu, a u izvjesnoj mjeri i sarajevske preprodavce uglja za lokalnu potrošnju. U električnoj centrali i separaciji u Mesićima bilo je zaposleno oko 100 radnika, a u rudniku u Kukavicama oko 300 radnika. Ukupan broj zaposlenih u rudniku kretao se oko 400 jamskih i vanjskih radnika. U rudniku je radio veći broj zanatija, većinom iz Rogatice (kovači, bravari, elektičari, stolari i vikleri). Ostali kadar u rudniku regrutovao se i privikavao na rad iz siromašnih slojeva u okolnim selima .
(Zadnja izmena: 25-02-2013 05:36 PM od Rogatica u srcu.)
25-02-2013 05:34 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #16
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Islamska epigrafika u Rogatica I

Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika u BiH, tom 2

[Slika: 30tt3m1.jpg]
[Slika: 154kd1z.jpg]
[Slika: 103zl9c.jpg]
[Slika: rmpr1l.jpg]
[Slika: onud2.jpg]
[Slika: 29gxw9.jpg]
[Slika: 9a0mz4.jpg]

Islamska epigrafika u Rogatica II

Mehmed Mujezinović - Islamska epigrafika u BiH, tom 2

[Slika: 988182.jpg]
[Slika: npqnuu.jpg]
[Slika: 2copjqx.jpg]
[Slika: 2iqcx2g.jpg]
[Slika: 35binbm.jpg]
[Slika: 2cqjjhw.jpg]
(Zadnja izmena: 26-02-2013 03:18 PM od Rogatica u srcu.)
26-02-2013 03:09 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #17
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Drveni most u Mesićima ("Ćuprija na santrač")

autor:Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...icima.html

[Slika: 2wmjbyt.jpg]
Snimio Memiš Džindo (iz albuma Gojka Rosića) - akvarel

U Mesićima na rijeki Prači niže bivše željezničke stanice (Danilova luka) postojao je drveni most do kraja 19 vijeka. Po svoj prilici ovaj most je podigao poznati muslimanski dobrotvor Tur Ali-beg koji je bio vojskovođa u osmanskoj vojsci. Posljednjih godina života bio je smederevski sandžakbeg. Ostavio je više zadužbina u Tuzli, Iloku, Čačku, Foči i ovaj most na rijeci Prači. Umro je 15.2.1572. godine? Po kazivanju Memiša Džinde i danas se mogu naći temelji ovog mosta, nizvodno 200-300 metara od sadašnjeg mosta u Mesićima. U blizini mosta, kod zaseoka Izgumanja, se mogu naći i ostaci kaldrme od starog puta koji je preko Gnjile vodio za Goražde. Sa slike se može vidjeti da je most izgrađen 1612.godine (?), a datum rušenja je meni nepoznat. Mislim da je godina izgradnje mosta netačna na slici jer Bartolomej Kašić, poznata ličnost iz književnog crkveno-reformatorskog pokreta Hrvata spominje da je preko mosta prešao krajem 1612. godine! To potvrđuje i historičar Đuro Mazalić u svom radu "Borač, bosanski dvor srednjeg vjeka" koji navodi da je most izgrađen nekoliko decenije ranije od prelaska Bartolomeja Kašića preko ovog mosta. Most spominje u svojim putopisima i Evlija Čelebija, gdje navodi da se most nalazio na rijeci Prači, lijevoj pritoci Drine, niže današnje željezničke stanice Mešići – Rogatica, na vrlo starom putu iz Rogatice u Goražde i Gornje Podrinje.
Most se spominje i u časopisu Nada 01/04/1896.g. - Rogatica- (putopisne crtice)
"Tu je Prača i dvije ćuprijice, što vode preko nje. Jedna je nova, a druga stara i prastara, toliko je trošna i ruševna. Čudna ta gragjevina sasvijem je od drveta. Izvedena je sasvijem originalno, a taj gragjevni sklop zadiviće te još više, ako uvažiš, da je ćuprija dosta visoko nad vodom. Uz ćupriju imade mala kavana, baš ko smišljena i za one, koji moraju da putuju i za one, kojima se hoće putovanja".
Boraveći u Bosni 1891.godine most spominje i Đorđe Stanimirović u članku Stari most na Prači, objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja 1925.godine - knjiga 1. On navodi sastav i dimenzije mosta.
Sastav mosta: Moštanice (glavni nosači) na kojima počiva pod ćuprije, sastoje se od tri, nasatice položene grede, koje imaju jednaku dužinu od 33,7 metara. Svaka greda vjerovatno je morala biti izrađena iz više komada. Svaku moštanicu podupiru podložnice, kojih ima na svakom kraju od mosta po deset, i koje su tako namještene, da se jedna nad drugu nadnosi. Sve te podložnice skupa tvore kao neko krilo. S tim rasporedom most je dobio lik luka. Samo se pomoću tih krila se mogao savladati poveliki raspon mosta, t.j, odstojanje dvaju bočnih zidanih uporišta. Moštanica (glavnih nosači) bilo je svega tri. Vrh moštanica položene su poprečnice ili pragovi, koji tvore podmostak ( pod mosta). Povrh poprečnica, s desne i s lijeve strane mosta, položena je nasjenica, u koju su usađeni stupci, a oni pak nose vjenčanicu. Ovi potonji dijelovi sačinjavaju prislon (ogradu mosta). Tamošnji seljaci ovakvu konstrukciju mosta nazivaju “ćuprija na santrač”.
[Slika: 1z2m9lx.jpg]
(rekonstrukcija prema Dž.Čelić - M. Mujezinović)
(Zadnja izmena: 26-02-2013 06:01 PM od Rogatica u srcu.)
26-02-2013 05:56 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #18
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Šumska željeznička pruga Kusače-Žepa

autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...zanog.html
u PDF https://www.box.com/s/i43vbah1pyhos0q4vy3d

[Slika: 6ntp51.jpg]
Lokomotiva "Kusača"

Pruga Zavidovići-Olovo-Han Pijesak-Kusače dolaskom Austro-Ugarske monarhije izgrađena je kao šumsko-industrijska pruga za eksploataciju drvene mase. Dugačka je 118 km, a imala je pet odvojaka dužine tri do 20 km, koji su služili za prevoz drveta. Pruga je, zbog predstojećeg rata, 1913.godine produžena do Žepe, tako da je njena ukupna dužina tada iznosila 133 kilometra. A od 1926-30 godine pruga je izbila na rijeku Drinu preko Vratara do Ribioca kod mjesta Slap, a kroz šumsko područje Ratak-Devetak.

[Slika: 2nrqb8y.jpg]
Ovo je karta iz arhiva "Krivaje",načinjena krajem tridesetih godina.Stanica Kusače se nalazi kod slova "i" u riječi Kuštravica,a od nje ima još nekih pedeset kilometara pruge.

Od stanice Kusače pruga ide uz dolinu potoka Žepa, preko sela Rijeke, južnije od Podžeplja, preko Brložnika, sela Gođenja i Mandre, do Ribioca (Podzide), sa dužinom od 15.2 km. Građa se eksploatisala, izvozila iz šume, prevozila do lagera, a onda prugom odvozila do Podzide. Odatle su se vagoni čekrkom, spuštali do Slapa. Sistem prevoza je bio tako organizovan da je u isto vrijeme niz okomito brdo na šinama spuštan vagon pun građe, a izvlačio je iz Slapa na Podzid prazan vagon, dakle bez ikakvog motornog pogona. To su radili posebno kvalifikovani čekrk-majstori. U Slapu su pravljeni splavovi, koje su potomi vrsni splavari, brzom i hitrom Drinom vozili do Beograda. Među splavarima su se naročito isticali; Tabakovići, Vilići, Popovići i dr. iz Slapa, Tatinice i Starog Broda.

[Slika: 34xnj4l.jpg]

[Slika: ampf0i.jpg]
Ovako je izgledao sistem čekrka

[Slika: 2iblvsz.jpg]
Ovuda je prolazila stara pruga Vratar(Zepa

[Slika: 10gblzp.jpg]
28-02-2013 02:28 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #19
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/10...omile.html
Najstarije sahrane pod tumulusima u Bosni i Hercegovini potječu iz eneolitika (XX. – XVIII. st. p.n.e.) , Rudine u Rusanovićima i Gosinja planina na glasinačkom području (kod Rogatice), Ljeskova Glavica u Ljubomiru kod Trebinja, Naklo u Grabovici u Buškom Blatu (kod Duvna) i neki drugi
[Slika: 29gkab4.jpg]
1. Vrtanjak u blizini Maravići Rogaticu (Karta 1, 1, Ć. Truhelke,Iskopavanja 1891). 2. Rusanovići blizini Rogatica, tumuli 26 (Karta 1.2; F. Fiala iskopavanja 1894). 3. Borci u blizini Vrlazije Rogatica, tumuli 2 (Karta 1. 3, F. Fiala 's Iskopavanja 1894). 4. Živaljevići blizini Rogatica, tumuli 6 (Karta 1.4; F. Fiala 's iskopavanja 1897). 7. Ferizovići, Opaljene gomile, u blizini Rogatica (Karta 1.7; iz kasnih 1980-ih).


[Slika: 2mmyh39.jpg]
1 - Vrtanjak; 2 - Rusanovići; 3,6 - Kotorac;- Borci u Vrlazije (1,6 prema Čović 1980, 1966; 2 prema Marović, Čović 1983; 3 prema Korošec 1940;4,5,7 prema Fiala, 1894; 1,2 R = 1:2; bez skala 3-7)

[Slika: xehk6w.jpg]
1-12 Ferizovići, Opaljene gomile (prema Cerovich 1990; 1-12 R 1:2)
(Zadnja izmena: 28-02-2013 09:10 PM od Rogatica u srcu.)
28-02-2013 09:08 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #20
RE: ZANIMLJIVOSTI IZ ROGATICE
Romi sa Pogledala
autor: Mirsad Durmišević

[Slika: 28swmf9.jpg]

Romi su u Rogaticu doselili na početku 19. stoljeća iz Novopazarskog sandžaka (koji je tada pripadao Bosanskom ejaletu) i nastanili se u selu Pogledala, nedaleko od Rogatice, Tu su živjeli sve do početka Drugog svjetskog rata u tridesetak kuća. Na Pogledalima, u kućama Roma, bila je "kolonija rogatičke naive". Naši Romi su imali bijele zidove u kućama.koje su prekrivali divnim slikama sa jakih boja sa motivima iz Indije. Pored toga bili su poznati i po umjetničkim radovima u bakru. Imali su i svoj orkestar sa instrumentima : bubnjevi, violina, frula, gitara, prim... Vođa orkestra bio je Perveza a među najboljim muzičarima bili su Sefer i Čakar. Ekspert za bosanske Rome Rade Uhlik posjetio je Pogledala uoči Drugog svjetskog rata i ustvrdio da je to "neosporno najzanimljivije i najvitalnije cigansko naselje u Bosni".
Ljudi su vrlo radisni, sposobni, štedljivi, poštene kotlokrpe koje posjeduju izvanredan smis ao za organizaciju. Nisu nomadi; stanuju u prilicno siromasnim kućama. U toploj sezoni od proljeća do jeseni putuju po cijeloj Bosni, na razne strane, željeznicom, svake godine traže posao... Većina je njih pismena i vrlo ljubomorno čuva svoj ciganski jezik.
Kad je nakon Drugog svjetskog rata ponovo dosao u Pogledala, Uhlik je zatekao pusto selo. “Danas je to selo potpuno zapusteno, a preživjeli Cigani pobjegli su u sjeverozapadnu Bosnu. " Poslije Drugog svjetskog rata, preživjeli rogatički Romi su se preselili u Kakanj, Zavidoviće i Teslić.
(Zadnja izmena: 01-03-2013 11:45 AM od Rogatica u srcu.)
01-03-2013 11:42 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
SMD Network
MyCity
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
Odgovori 


Skoči na Forum:


Kontakt | Web Sajt | Povratak na Vrh | Povratak na Sadržaj | Mobile Version | RSS