Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
visegrad24
opstinarogatica
MyCity

Dobrodosli na Forum Gornjeg Podrinja! Da bi ste mogli videti sve delove Foruma, prijavite se ili se registrujte   Mozete znatno ustedeti vreme registracije ako koristite sistem za prijavu pomocu Vaseg Facebook naloga. Pritiskom na dugme sistem ce Vam automatski registrovati novi nalog na forumu sa Vasim podacima sa Facebook-a.
Google Translation Bar
Odgovori 
 
Ocena Teme:
  • 2 Glasova - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Туристичке атракције Рогатице
Autor Poruka
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #21
RE: Туристичке атракције Рогатице
Redžep-pašina kula u Žepi
autor: Mirsad Durmišević
[Slika: 23ht9n6.jpg]
Redžep-pašina kula nalazi se u Žepi, na lijevoj obali rijeke Žepe, u neposrednoj blizini poznatog mosta (točnije, nove lokacije ovog objekta), nasuprot starom gradu Vrataru koji se nalazi na udaljenosti od 5 km istočno od kule.
Preciznih podataka o vremenu gradnje Redžep-pašine kule u Žepi nema, ali arheolozi i historičari kazu da je takvih objekata po Bosni bilo u XVII i XVIII vijeku. Postoji predanje da je kulu gradio izvjesni Redžep-paša, pa je po tome i dobila današnje ime. U podrumu objekta bila smeštena tamnica, a u kartonu objekta, koji je uradio Zavod za zaštitu spomenika, u dijelu koji je vezan za povijest objekta, stoji podatak da je u objektu kule najvjerojatnije “sjedio neki feudalac koji je imao svoj zijamet u ovom kraju”. Kreševljaković navodi da nije siguran kada su se ovakvi objekti počeli graditi, ali je siguran da ih je bilo po Bosni još u XVII. stoljeću. On navodi podatak da ih je početkom XIX. stoljeća bilo preko dvije stotine. U toku II. svjetskog rata, objekt je oštećen miniranjem, a civilno stanovništvo koje se sklonilo u njega poubijano. Nakon premještanja mosta na novu lokaciju, 1969. godine su izvršeni radovi i na sanaciji objekta kule.
Tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, Žepa je bila enklava zaštićena rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. U julu 1995. godine, Vojska RS je zauzela enklavu i tom prilikom je kompletno selo zapaljeno, pa tako i Redžep-pašina kula.
Redžep-pašina kula pripada rezidencijalnom tipu feudalnih kula ili «spahijskih» kula.
Kula ima kvadratnu osnovu čije vanjske dimenzije stranica, prema snimku iz 1959. godine, iznose 6,54 x 6,65 m. Mjerenjem na licu mjesta ustanovljeno je da dimenzije objekta na koti terena objekta iznose 6,23 x 6,30 m (mjereno u prizemnom dijelu objekta), što navodi na zaključak da je u posljednjih 50 godina došlo do nasipanja terena oko kule.
Kula je imala podrumsku i tri nadzemne etaže, od čega je na svakoj od etaža bila po jedna prostorija. Na temelju puškarnica koje su vidjive na objektu, može se zaključiti da su prve dvije nadzemne etaže služile za obranu objekta, dok je treća etaža bila namijenjena stanovanju, jer su na ovoj etaži izvedeni prozori orijentirani na sve četiri strane svijeta, sa južne strane je izveden doksat i na zapadnoj strani urađen kamin.
Podrumska etaža kule ima dimenzije 4,25 x 4,39 m. U južnom dijelu nalazi se pravokutni otvor, širine 65 cm, koji pod kutom od 45 stupnjeva vodi prema vani (hamamdžik ili zahod?), dok je sa južne strane izvedena puškarnica ili kako Kreševljaković naziva ove otvore - «mazgala». Dimenzije puškarnice iznose 40 x 5 cm, sa vanjske, i 84 x 80 cm sa unutrašnje strane. Debljina zida u podrumu iznosi oko 1,10 m. Svijetla visina podruma iznosi oko 2,50 m.
Prizemna etaža objekta ima dimenzije 4,37 x 4,78 m. Ulaz u kulu se nalazi sa istočne strane i kota ulaza podignuta je u odnosu na kotu terena za 2,84 m. Na objektu nema vidljivih tragova drvenog ili nekog drugog stubišta.
Dimenzije pravokutnih ulaznih vrata iznose 0,70 x 1,39 m. Na kamenim dovratnicima vidljivi su ostaci željeznih šarki koje su pridržavale željezni kapak koji je najvjerojatnije ugrađen posljednjom intervencijom iz 1969. godine. Sa unutrašnje strane vrata su širine 1,10 m i u bočnim zidovima su vidljivi otvori kroz koje je prolazila horizontalna drvena greda koja je imala zadatak da onemogući nasilno otvaranje vrata. Izvorna vrata nisu ostala sačuvana, ali se, na temelju analogije sa sličnim objektima, može zaključiti da su bila izrađena od drveta (najvjerojatnije četinarskog) i izvana okovana željezom.
Sa južne strane se nalaze ukupno tri puškarnice, dimenzija 43 x 5 cm, mjereno sa vanjske strane, dnosno 50 x 70, 60 x 70 i 60 x 75 cm, mjereno sa unutrašnje strane objekta. Debljina zidova kule u prizemlju iznosi cca 90 cm. Svijetla visina prizemlja iznosi oko 2,20 m.
Na razini galerije kula ima dimenzije 4,40 x 4,79 m. Na ovoj etaži puškarnice su smještene sa istočne i zapadne strane. Dimenzije puškarnica na istočnom zidu iznose 40 x 5 cm, mjereno sa vanjske strane, odnosno 60 x 70 cm, mjereno sa unutrašnje strane, odnosno 43 x 4 cm i 40 x 5 cm sa vanjske strane, i 90 x 80 i 87 x 90 cm, mjereno sa unutrašnje strane objekta. Svijetla visina ovog dijela objekta iznosi oko 2,20 m.
Posljednja etaža kule ima dimenzije oko 5,18 x 5,20 m. Sa južne strane ove prostorije nalazi se doksat koji je za 1,20 m izbačen iz vertikalne ravni zida. Sa istočne i sjeverne strane ove etaže izvedeni su pravokutni prozorski otvori, dimenzija 47 x 74 cm, sa željeznim demirima. Na zapadnoj strani izvedena su dva ovakva prozora, između kojih se nalazi kamin – odžak sa ložištem, širine 1 m, i kamenim dimnjakom, visine preko 5 m.
Ova etaža je pokrivena kamenom kupolom sa koje je opterećenje preko sfernih trokutova preneseno na zidove objekta. Svijetla visina ovog dijela objekta (mjereno u sredini) iznosi oko 4,50 m.
Cijeli objekt bio je pokriven šatorastom drvenom krovnom konstrukcijom sa drvenom šindrom kao krovnim pokrivačem. Nažalost, u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini svi drveni elementi objekta su izgorjeli, pa tako i međukatna i krovna konstrukcija. Na dimnjaku su vidljivi ostaci ležišta za grede i na temelju njih je moguće utvrditi nagib koji je krov imao.
Kula je zidana je od precizno rezanih blokova kamena vapnenca. Uočeno je nekoliko vrsta lokalnog kamena čija struktura i boja varira od bijele(u donjim dijelovima objekta) do crvenkastosmeđe (gornje zone objekta). Od pravilnih klesanaca rađeni su prozorski i okviri vrata. Zidovi kule su zidani sa blagim zakošenjem prema unutra (oko 4 stupnja). Sve međukatne tavanice imale su drvenu konstrukciju na koju su bile pokovane daske.

Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 36/07.
[Slika: xgjk95.jpg]
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika, na temelju članka V. stavak 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i članka 39. stavak 1. Poslovnika o radu Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. ožujka 2007. godine je donijelo
O D L U K U
I.
Povijesna građevina – Redžep-pašina kula u Žepi, općina Rogatica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik se nalazi na lokaciji koja obuhvata k.č. broj 352, list nepokretnosti broj 32; k.o. Žepa, općina Rogatica, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Na nacionalni spomenik primjenjuju se mjere zaštite, utvrđene Zakonom o sprovođenju odluka Povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, uspostavljenog prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 9/02).
[Slika: 358sxs8.jpg]
08-02-2013 02:52 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
opstinarogatica
visegradlive
MyCity
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #22
RE: Туристичке атракције Рогатице
Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/09...k-han.html

[Slika: 35ndkrd.jpg]
Podaci o dobru

Nekropola sa stećcima leži na uzvišenju Borak, pored sela Burati, na nadmorskoj visini od 1040 m, desno od magistralnog puta Sokolac- Rogatica.Nacionalni spomenik nalazi se na lokaciji koja obuhvata k.č. 2125, k.o. Kramer selo, opština Rogatica, Republika Srpska.

Opis dobra
Na nekropoli je evidentirano vidljivih 212 stećaka, od čega je veći broj orijentisanih u pravcu istok – zapad, a manji u pravcu sjever-jug:

[Slika: 2nluy3c.jpg]

Istraživački i konzervatorsko - restauratorski radovi

Direkcija Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 50-tih godina prošlog vijeka, započela je sistematičnija istraživanja nekropola sa stećcima u Bosni i Hercegovini
Š. Bešlagić navodi da se na nekropoli nalazi oko 150 stećka, od čega 110 sanduka i oko 40 sljemenjaka. Navodi da su stećci dobro obrađeni, ali veoma zarasli u šumu, tako da je skoro nemoguće utvrditi njihov tačan broj, te da su ukrašena 3 primjerka, i to jedan sanduk i 2 sljemenjaka. Motivi su: polumjesec, rozeta, ruka s mačem i predstave psa, srne, čovjeka i medvjeda.

[Slika: j8faps.jpg]

Sadašnje stanje dobra

Uvidom na lokalitetu, dana 19.09 2008. godine, ustanovljeno je sljedeće:
- prebrojano ukupno 214 vidljivih stećaka, a prema konfiguraciji terena da se zaključiti da bi njihov broj mogao biti i veći;
- na većini stećaka prisutni su biljni organizmi, uglavnom lišajevi i mahovina koji razaraju strukturu kamena, a zasuti su i lišćem (stećci su smješteni u mladoj hrastovoj šumi);
- većini stećaka nije bilo moguće uzeti dimenzije, jer su djelimično ili u potpunosti utonuli i jako obrasli mahovinom;
- ispod velikog broja stećaka primijećene su iskopane rupe, koje su vjerovatno načinile divlje svinje, te su stećci i na taj način ugroženi potkopavanjem;
- evidentirano ukupno 34 sanduka, od čega 6 visokih;
- većina stećaka orijentisana je u pravcu istok – zapad, a manji broj odstupa po pravcu sjever-jug.

Na osnovu člana 2. stava 1. Zakona o sprovođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH», broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za to dobro podnesen zahtjev.

[Slika: 6pxmcp.jpg]
Jasmina Katica iz Rogatice podnijela je Komisiji, dana 28 12. 2007. godine, prijedlog/peticiju za proglašenje nekropole sa stećcima Borak, selo Burati, opština Rogatica, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 35. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila sprovođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.
Istorijsko područje – Nekropola sa stećcima Borak (Han-stjenički plato) u selu Burati, opština Rogatica, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br.33/02 i 15/03)
(Zadnja izmena: 09-02-2013 06:12 PM od Rogatica u srcu.)
09-02-2013 06:07 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #23
RE: Туристичке атракције Рогатице
(Zadnja izmena: 11-02-2013 01:21 AM od Rogatica u srcu.)
10-02-2013 10:45 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #24
RE: Туристичке атракције Рогатице
Pećina Banj Stijena (Mračna pećina)

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01...na_24.html
[Slika: k4cjrt.jpg]
11-02-2013 01:22 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #25
RE: Туристичке атракције Рогатице
(Zadnja izmena: 12-02-2013 08:23 PM od Rogatica u srcu.)
11-02-2013 12:02 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #26
RE: Туристичке атракције Рогатице
Prirodne znamenitosti Rogatice

autor:Mirsad Durmišević
[Slika: 15y8yz7.jpg]
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...atice.html

Od prirodnih znamenitosti, rogatičko područje poznato je po nekoliko raritetnih endemskih biljnih vrsta.
Pančićeva omorika
Na rogatičkom šumskom području, nalaze se prirodna staništa Pančićeve omorike, reliktne i paleoendemske biljke čija se stabla ističu visinom do 40 m, i koja zavrijeđuju poseban značaj. Pančićeva omorika ima staništa na rogatičkom šumskom području u predjelu Mehre na Sjemeću, Golom vrhu na Vrataru u Žepi, na čak 30 hektara u rejonu Panjak, odjel 102 i Javor planini, u Dobratuši,u kanjonu Suhodola ispod sela Obad, Brloškim stijenama i Novom brdu na Tesli i planini na padinama Bokšanice sa žepske strane.
Pančićeva omorika je i izuzetno lijepo parkovsko drvo. U Rogatici su to davno primijetili i zato se ovo atraktivno drvo nalazi u parku ispred opštine, u krugu Šumskog gazdinstva "Sjemeć", obdaništa i više privatnih dvorišta


[Slika: 2is703s.jpg]
Pančićeva omorika

Stablo brijesta
Nedaleko od Rogatice u osovskom polju nalazi se stablo brijesta prečnika 230 cm i visine 28 m. Na žalost stablo se osušilo.

[Slika: 2qn8jeq.jpg]
Stablo brijesta u Osovskom polju

Stablo bijelog gloga
Ovo jedinstveno stablo bijelog gloga je veličinom stabla i krošnje, pravi džin je u svojoj porodici. Nalazi se kod sela Sjeversko.
[Slika: 23vb0vo.jpg]

Endemska stabla „ medvjeđe “ lijeske
Od prirodnih znamenitosti posebno se izdvajaju dva endemska stabla „međeđe“lijeske (ime dobila po boji drveta - boja slična boji medvjeđeg krzna) na Borici.Staro stablo prečnika 166 cm, visinom 14 m, te rasponom krošnje 12 - 14 m do sada je „složilo“ više od 470 godova,
Do prije nekoliko godina zub vremena staru lijesku bio je ozbiljno doveo u pitanje i mnogi su joj proricali kraj. Na njihovo i zadovoljstvo svih ljubitelja prirode, stara lijeska se preporodila. Dobila je novu snagu i ponovo plijeni ljepotom i gracioznošću. U selu Dobromerovićima, nekoliko kilometara od Borika nalazila se još jedna medvjeđa lijeska znatne starosti.
Samo dvadesetak metara od stare raste samonikla, njena "kćerka" - mlada lijeska,osam puta mlađa, koja je već zasjenila "majku". Naučnici i seljani iz Lijeske i okoline tvrde da je mlađa lijeska stara oko 80 godina, ali je po raskoši i obliku krošnje znatno atraktivnija od stare. Svojom ljepotom i gracioznošću plijeni svakog posmatrača.Ona je vrlo često predmet posmatranja mnogih znatiželjnika, pogotovo u vrijeme branja plodova ove biljke. Mnogi njene lješnike ponesu sa željom da je posade i tako dođu do svojih lijeski. To je, priča se, malo kome pošlo za rukom jer lijeska može da raste samo u rejonu Sjemeća. Ova stabla "međeđe"lijeske, po godinama su najstarija i po dimenzijama najveća u BiH i pod zaštitom su države.

[Slika: svnmea.jpg]
Mečja lijeska starosti oko 60 godina, lokalitet Lijeska - Borike

[Slika: 2wgaalv.jpg]
Mečja lijeska starosti oko 450 god., lokalitet Lijeska – Borike

Mečja lijeska u šumama sa sjeverne strane brda Strmac nedaleko od prvih kuća u istoimenom selu idući uz brdo iz Seljana. Obim njegovog stabla pri zemlji iznosi 440, a u prsnoj visini 370 centimetara. Grana se u pet velikih stupa čija visina je oko 15 metara. Zanimljivo je kako je ovo div drvo do sada je ostalo anonimno ili ga kao nezaštićeno kroz toliko godina nisu posjekli drvosječe iz Strmca i Seljana

Opština Rogatica može pohvaliti sa velikim brojem najvećih stabala svoje vrste. Jedan od najveći divljih kestena nalazi se baš u Rogatici, u bolničkom parku. Tu je još i stablo jasike, Pančićeve omorike, crvene zove, gloga u selu Dobroučići, bijele lipe u Živaljevićima, te najveća stabla crnog bora na Žepskoj planini.
[Slika: 2dl5637.jpg]
Stablo divljeg kestena u parku DZ Rogatica

Rogatica, posebno kanjoni Rakitnice, Žepe i Prače, obiluje i nizom drugih rijetkih biljaka.Tu se može sresti žuta niska perunika, endem Balkana. Tu je i zlatnožuta divizma, derventski različak, kao reliktna biljka koja je preživjela i ledeno doba, rašljika, vrijesak, crnocvjetna čemerika, žutocvjetna čuvarkuća i niz drugih biljaka čije je stanište kamenjar.
U bogatu floru ovog područja, , spada i biljka planinska sasa. Za ovu rijetku biljku mnogi su čuli, ali je nisu imali prilike "uživo" vidjeti i imati u rukama. Ovdje ona ima više staništa i mještani je zovu šukundjed. Mnogi joj pridaju magijska svojstva, a time se, samo potvrđuje legenda da sasa i priča o njoj potiče iz vremena praistorije i da je kao prvi proljećni cvijet sa upadljivom ljepotom bila kultna biljka ilirskog plemena Autarijati koje je naseljavalo ovo područje. Otuda i njeno prisustvo na mjestima za koja se zna da su bila praistorijska naselja, kamene gromade, kao i na grobljima naroda koji su nekada davno živjeli u ovim krajevima. Pošto se ne da presađivati ispada da je biljka samo za određene krajeve i zbog toga, najvjerovatnije, nije do kraja naučno ispitana i nema je u većini atlasa drveća, grmlja i cvijeća, iako je veoma interesantna i ljepotom stabljike i cvijeta izaziva divljenje.Magičnu moć i ljekovitost planinskoj sasi (šukundjedu) davali su i neki narodni vidari. Tako je narodni vidar Von Stork, kao lični ljekar Marije Terezije, 1771. hvalio tu biljku kao lijek protiv sive mrene (katarakte), sljepila i melanholije
[Slika: 6pagm0.jpg]
U rogatičkom kraju raste i žuti jedić. Za njega kažu da je najotrovnija biljka i da je otrov iz nje poslužio Parisu da ubije Ahila pogodivši ga strijelom u jedino ranjivo mjesto - petu.
[Slika: 9zo8cy.jpg]
Žuti jadić (OPREZ! biljka je smrtno otrovna!)

[Slika: 2crt0dw.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:20 PM od Rogatica u srcu.)
12-02-2013 08:36 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Helsman F5SRH Olivier
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #27
RE: Туристичке атракције Рогатице
RIMSKI AUTONOMNI GRAD U ROGATICI (Col. RIS...1)
Ivo Bojanovski

[Slika: 260xw6b.jpg]
Grobni natpis (cipus Tita Klaudija Maksima) iz Rogatice, gdje se spominje kolonija Ris, ime antičke Rogatice (III st.n.e.)

Tekst je obiman, možete ga pročitati na ovom linku:
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...i-col.html
(Zadnja izmena: 13-02-2013 10:51 AM od Rogatica u srcu.)
13-02-2013 10:49 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #28
RE: Туристичке атракције Рогатице
Toplik (I dio)

Autor:Mirsad Durmišević
u PDF https://www.box.com/s/x1v6t5fxpqg4oyypvor6
[Slika: 2ruvr.jpg]
Potok Toplik izvire u jugozapadnom dijelu rogatičke kotline, ispod padina Malog Hapsana (Hadžiibrahimovine), u samoj Rogatici, mahali Toplik koja je po njemu i dobila ime. Desna je pritoka rijeke Rakitnice i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Cijelom dužinom svog kratkog toka, od oko 450 metara protiče kroz grad Rogaticu. Izvor je na 546 metara nadmorske visine, a ušće u Rakitnicu ima nadmorsku visinu 523 metra.
[Slika: 2lay5w.jpg]
Vrelo izbija iz pukotine u stijeni iznad kojeg se se diže strmi, gotovo okomiti krečnjački odsjek, visok 6-7 metara. Tokom godine vrelo ima ujednačen proticaj i temperatu vode od 13 do 17°C. Ljeti je voda tako hladna, da se odmah zarosi flaša ili čaša kad se natoči voda, a zimi, kad je hladno diže se para poput gusta dima iz vode duž potoka. Ispitivanja fizičkih i hemijskih svojstava voda pokazala su dominantni sadržaj kalcijuma u vodi, pa se zbog toga odustalo od izgradnje vodozahvata na izvoru Toplika za vodosnadbjevanje grada Rogatice. Izvor Toplika je hidro-geotermalnim objekat koji je proglašen kao zaštičeni lokalitet.
[Slika: 2u9r8jo.jpg]
Vrelo Toplika je veoma jako, tipično kraško vrelo (vjerovatno voklijsko), koje nastaje na granici između površinskih krečnjaka, trijaske starosti i nepropustljivih stijena (dijabaz rožnjaca) u podlozi. Toplik je najvjerovatnije otoka podzemnog toka koji je ranije tekao površinski, što se može vidjeti posmatrajući dolinu koju je on nekad izgradio. Ta pretpodstavljena nekadašnja dolina Toplika, po mom mišljenju išla je Dolovima (između Ljuna i Vijenca ) i Ravnih Dolova (između Ljuna i Močila). Tu pretpostavku je veoma teško dokazati jer obimnijih geološhih i hidroloških ispitivanja, koliko ja znam nije bilo, ali je ne treba ni odbaciti jer neke činjenice idu u prilog tome.

Na pravcu pretpostavljenog toka, oko 100 metara od izvora Toplika, nalazi se i česma Kadinovac koja ima vjerovatno istu temperturu i hemijski sastav vode kao i Toplik. Izvor Kadinovca je tridesetak metara iznad sadašnje lokacije česme, gdje je ranije bila i česma, a sada je tu rezervoar. Česma je nakon izgradnje rezervoara prenesena na sadašnju lokaciju. U blizini Kadinovca, sa lijeve strane, ispod stijene, nalazi se manji otvor u stijeni iz koga je izlazila voda. Ispod tog izvora bilo je i kameno korito koje je kasnije prenešeno za česmu Kadinovac. Sada iz otvora ne izlazi voda, osim kada su jake kiše. Ako se priđe otvoru jasno se može čuti huk vode iz podzemlja, što može ukazivati da je to podzemni tok Toplika!? U "Marinom potoku" bilo je ranije još ovih povremenih izvora, a visočije su bila i dva bunara, ispod kuće Šabana Kačevića i Muhameda Dobrače. Izviranje vode iz ovih otvora u stijeni je u vezi sa širinom kanala u podzemlju koji nisu mogli da prime svu količinu vode u tom periodu. Ovdje je riječ o tipičnom hidrološkom objektu-izvoru, tipa estavele (hidrografski objekti koji su u vlažnom dijelu godine funkcionišu kao izvori, a u sušnom kao ponori).
Slivno područje Toplika je je sjeverozapadno od izvora ali je veoma teško odrediti vododjelnicu zbog krških osobina prostora i dobro razvijene podzemne hidrografske mreže. Jedino bi bojenjem bilo moguće utvrditi hidrološku vezu između slivnog područja i vrela Toplika. Nisam mogao nigdje da nađem u literaturi podatak da li su ta ispitivanja bojenjem nekad rađena, i ako sam usmeno to negdje čuo. U blizini glavnog vrela nalaze se nekoliko manjih izvora koji nemaju ni izbliza onu količinu vode kao glavni izvor. Na jednom od tih sporednih izvora Mehmedaga Jusić je napravio vodozahvat (rezervoar) iz kojeg se snadbjevalo vodom nekoliko kuća u blizini izvora. Odmah pred izvorom se formiralo malo proširenje, “jezerce”(oko 20 m²) od kojeg se ranije tok Toplik dijelio u dva kraka.
[Slika: 10qgdnd.jpg]
Prostor oko izvora je veoma zapušten, zarastao u žabokrečinu i travu, trebalo bi mnogo vremena i truda da mu se vrati njegova prijeratna ljepota. Tu su se pravili jazovi, korito se čistilo, raja se okupljala, kupala u kupalištu u toplim ljetnim mjesecima, a sa obližnjih stijena najhrabriji su i skakaki u vodu. Većina djece sa Toplika i jednog dijela Podhrida i Podljuna je tu sticala prva plivačka iskustva. Mi djeca sa Toplika, bili smo neprestano zajedno, u igrama, tučama, krađama voća po baščama, odlascima u školu... Nikakve razlike među nama nije bilo u djetinjstvu, bili smo u svemu jednaki, dijelili smo sve što smo imali i to na iste dijelove. Naše igre bile su pune mašte a povezane i učvrščene prijateljstvom. Na samom izvoru djevojke su uz pjesmu veš prale na kamenitoj obali uz neizbježni zvuk pratljača. Mnoga su se poznanstva tu stekla, ašikovalo se, teferičilo, veselilo… Odmah uz izvor Toplika se nalazi i stara trafostanica iz 1934 godine kada je zasijala i prva sijalica u Rogatici. U blizini je i "Gladno groblje" u kojem je pokopano 280 mještana i pridošlih izbjeglica koji su umrli od gladi i tifusa u Drugom svjetskom ratu. Tu u blizini je i „Mejtaš" veliki, glatki kamen bijele boje. Na njega se spuštao mejt kada je dženaza išla na mezarje Zahrid kako bi se ljudii odmorili pred veliki uspon.
Lijevi krak Toplika tekao je u polukrugu između kuća Hamdage Delija i Ramiza Kalače i ulice Toplik sve do Ribarskog doma. Na samom početku tog lijevog kraka se nekad stoka poslije ispaše pojila. Desni krak vodio je iznad kuće Hamdage Delija i Avdage Lihića, ka mlinu Mehmedage Jusića (do 1950.g Refika ef. Hafizovića), gdje je bio mali jaz. Iz jaza, iznad mlina je zapjenušana voda kroz drveni badanj (kasnije betonski) padala na mlinski točak koji je bio vezan za oslonac (drvenu polugu) na zemlji, a drugim krajem za žrvanj. U samom mlinu postojalo je mlinsko postolje na koje je smješten nepokretni mlinski kamen. Na njega je nalijegao pokretni kamen - žrvanj koji je u sredini imao iskruženje otvor u koji je padalo žito. Samljeveno brašno padalo je u kupac - povelik drveni sanduk sagrađen u nivou nižem od žrvnja. Dok je mlin radio uoći Jurjevdana djevojke i djeca su dolazili na mlin da zahvate vode sa mlinskih omaha. Omaha je ona bistra, srebrena voda koju mlinski točak, u svojoj vrtnji, omahne od sebe. Te večeri se djevojke i djevojčujce okupaju vodom sa tih omaha i legnu u san kako bi usnile, čak, vidjele svoga dragog. A sanjaju i druge lijepe stvari u godini koja se najavljuje: svoju udaju, vjenčanje, sreću. Osim mlina Mehmedage Jusića na Topliku su se nizvodno prije II Svejetskog rata nalazila još 3 mlina; Sulejmanbega Pašića, Nezira Vajzovića i Edhema Kukavice.
[Slika: 2ceon4p.jpg]
m1.Careva džamija; m2.Mekteb; m3.Mlin Refik ef. Hafizovića; m4.Mlin Sulejmanbeg Pašić; m5.Mlin Nezira Vajzovoć; m6.Trafostanica; m7.Zidarska radnja Abid Krajna
Od mlina zapjenušana voda sa mlinskog točka je odmah tekla ispod mosta koji je vodio na Hočkovac i Podhrid, zatim između bašći Ramiza Kalače, lijevo i Hasana Muftića, desno, i dalje do bazena Ribarskog doma gdje su se ova dva kraka potoka spajala . Danas je lijevi krak toka zatvoren, a prostor oko izvora sa lijeve strane sve do ruševina mlina Mehmedage Jusića je betoniran. Prije izgradnje Ribarskog doma iz Podhriha je prolazila ulica koja se spajala sa ulicom Toplik. Na samom mjestu prelaska ulice iz Podhrida preko potoka, sa njegove desne strane nalazila se Careva džamija sa haremom, a sa lijeve strane toka Toplika mekteb. Džamija je uništena 1943. godine i nikad nije obnovljena. Uzvodno od Careve džamije je bio mlin Sulejmanbega Pašića.
[Slika: 2s7dr3a.jpg]
Kompleks "Ribarskog" (ribogojilišta i mrijestilišta) izgrađen je oko 1950.godine, bio je u vlasništvu Udruženja sportskih ribolovaca Rogatica. Činio ga je ribarski dоm i ribnjak od četiri međusоbnо pоvezana betonska bazena različite površine. Ribnjak je imao idealne uslove za uzgоj svih vrsta salmonidne ribe. U оkviru zgrade starog Ribarskog dоma u prizemlju nekad je bilо i mrijestilište potočne, kalifornijske pastrmke i lipljana. Cijeli ovaj kompleks bio je ograđen visokom žičanom ogradom, a čuvar tog kompleksa bio Kadrija Omerović. Jedno vrijeme su dom i ribnjak bili napušteni pa su se dijeca sa Toplika i Podhida kupali u bazenima. Kasnije je stara zgrada ribarskog doma uz pomoć TPR-a adaptirana, proširena, i u njoj je otvoren restoran. U domu su bile i prostorije ribolovačkog i lovačkog udruženja iz Rogatice. Danas sve to propada, ponovo je dom i ribnjak napušten i pust. Bazeni su zarasli u kоrоv i žabоkrečinu, razaraju se. Ako se nešto ne poduzme oni će se početi urušavati, ali i sam lоvačkо-ribоlоvački dоm. Nizvodno od Ribolovačko-lovačkog doma u periodu od 1968-1974 godine je pored regulacije Rakitnice i Gračanice izvršena regulacija toka Toplika do glavne ulice jer je potok nekad plavio bašće uz korito. Zemlja uz potok je bila kvalitetna i vrijedno je obrađivana, pa su u baščama nicale lubenice, dinje i mnogo štošta što i nije baš uobičajeno za naše prostore.

Toplik (II dio)

Autor:Mirsad Durmišević
u PDF https://www.box.com/s/x1v6t5fxpqg4oyypvor6

[Slika: 121fmhh.jpg]
Od Ribarskog doma voda je tekla pored “crvene zgrade” ispred koje se na betonskoj ploči prao veš, a naročito ćilimi. Nakon “crvene zgrade”, zbog nagiba u koritu potoka voda se sliva preko brzaka, između kuće porodice Murisa Šetića i porodice Abdulaha Selimbegovića. Tu je do II Svjetskog rata bio i mlin Nezira Vajzovića.
Od ovog mjesta od glavnog toka Toplika, odvaja se jedan manji krak na desno, koji teče ispod puta za Podhrid, i nastavlja dalje da teče između kuće Rašida Mrgude i Hameda Durmiševića, zatim kroz bašću ? Suljagića, prema kući Keme Kojića, gdje se spajao ponovo sa glavnim tokom. Glavni tok potoka od brzaka pravi krivinu na lijevo, pa teče ispod mosta za Podhrid, pored kuće porodice Rašida Mrguda, sa lijeve strane, nastavlja svoj tok između kuća porodice Keme Kolića, javnog gradskog WC, sa lijeve strane i kuća porodica Neđe Rosića i Hamde Nalbantića sa desne strane toka Toplika. Do 1943 godine, sa lijeve strane Toplika, odmah uz samu čaršiju stajala je Serdarija džamija. I ova džamija je srušena i nikad nije obnovljena. Nakon toga Toplik teče ispod glavne ulice i nastavlja svoj tok niz Tabhane prema Rakirnici između kuća porodice Radenka Cvijetića, Galiba Kukavice i Mehmeda Sokolovića, sa lijeve strane i šnajderske radnje Taiba Škaljića i kuće porodice Osmana Pešto, sa desne strane.
[Slika: wbtef9.jpg]
Prije II Svjetskog rata niz Tabhane, odmah uz lijevu obalu Toplika, postojale su brojne zanatske radnje; t1.Zanatska radnja za opravak oružja Dušan Makanjić, t2.Mesarska radnja Sejfibeg Ajanović, t3.Pekara Sveto Bajčetić, t4.Slastičarna Mujo i Halil Bradarac, t5.Mlin Edhem Kukavica, t6.Trgovina mješovitom robom Ahmedbeg Sokolović, t7.Han-prenoćište Lutvibeg Pašić, t8.Trgovina sa mješovitom robom Mustafa Branković,t9. Kafana Rada Pekić, t10.Abadžijska radnja Ahmedbeg Babić, t11.Babica za porođaje Vukadinović, t12.Krojač Hamdibeg Pašić i t13.Uprava policije
[Slika: ncmvky.jpg]
Svoj tok Toplik završava ušćem u rijeku Rakitnicu sa njene desne strane, nizvodno, oko 50 metara od mosta kod Vatrogasnog doma.
Kroz historiju Toplik i prostor oko njega se spominje od rimskog perioda do danas. Između Toplika na jugu i industrijskog dijela na sjeveru je prostor nekadašnjeg rimskog naselja u Rogatici . Većina nalaza (desetak epigrafskih i anepigrafskih nadgrobnih i votivnih spomenika) iz tog perioda nađeno je uz potok Toplik, pored kojega je vodio i rimski put. U srednjem vijeku, trasa starog dubrovačkog puta iz Dubrovnika u Srebrenicu, išla je upravo pored Toplika preko Rogatice. Prema dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 1425. godine imamo i prvi konkretan spomen Rogatice, i to u vezi s dubrovačkom karavanskom trgovinom, po čemu se vidi da je Rogatica kao naselje i trg postojala prije perioda turske vladavine u tim krajevima. Međutim, 10.11.1417. godine, sklopljen je ugovor između vlaha i četvorice Dubrovčana o prevozu 22 tovara robe „ad Toplich in Bosnia prope Borac“. "Kako i na gradskom području Rogatice postoji lokalitet Toplik, to se s pravom može pretpostaviti da je naselje u Rogatici postojalo i prije 1425. godine i da mu je prvobitno ime vjerovatno, bilo Toplik". U turskom dobu oko Toplika nastala je četverta po redu i posljednja mahala u jugozapadnom dijelu naselja Rogatice - Careva mahala. Nastala je oko 1571.godine, kada je izgrađena nova džamija o trošku cara Sultana II. Po njemu je i džamija i mahala oko nje dobili svoje ime. U ovu mahalu se uključilo do tada i samostalno selo Toplik (sa 29 kuća iz popisa 1528/29 godine).
[Slika: 33otriq.jpg]
Nisam plakao kada sam napuštao našu Rogaticu i Tebe, nisam plakao ni godinama poslije, ali sada, kada u mislima i duši sjećanje vrisne, plačem, iskreno, svjestan bolne spoznaje da ja nisam sa Tobom-Rogaticom. Sada bih mogao… i znaš, ljut sam… na Tebe, da, ljut što si me ostavio samog, što Ti i dalje neumorno tečeš bez mene, što sam bez Tebe čovjek postao.
(Zadnja izmena: 15-02-2013 12:28 PM od Rogatica u srcu.)
15-02-2013 11:37 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
PITAR-ISTOK Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 174
Pridružen: Dec 2011
Ugled: 7
Zahvalio se: 3
16 zahvalnica u 13 poruka
Poruka: #29
RE: Туристичке атракције Рогатице
Mirso, zašto ne mogu da otvorim ni jednu tvoju sliku???
15-02-2013 01:07 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Helsman Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 792
Pridružen: Mar 2011
Ugled: 21
Zahvalio se: 57
62 zahvalnica u 48 poruka
Poruka: #30
RE: Туристичке атракције Рогатице
Ja lično nemam problema sa otvaranjem .Kod mene je sve ok.
Probaj sa se izlogovati pa ponovo prijaviti .

Ne penji se na planine da bi te svijet vidio, već da ti možeš vidjeti svijet.
(Zadnja izmena: 15-02-2013 01:45 PM od Helsman.)
15-02-2013 01:35 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #31
RE: Туристичке атракције Рогатице
Pitaru, ja mogu otvoriti slike. Ali imao sam drugih problema, htio sam postaviti Toplik u 2 dijela da bih postavio više slika, ali nisam mogao. Sada ne mogu ništa tu ni editovat!? Piše mi da je poruka je predugačka. Molimo upišite poruku kraću od 10000 znakova (trenutno 13695)???
(Zadnja izmena: 16-02-2013 12:24 AM od Rogatica u srcu.)
16-02-2013 12:21 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
GZ Na vezi
Glavni Administrator
*******

Poruka: 9,386
Pridružen: Mar 2008
Ugled: 54
Zahvalio se: 53
355 zahvalnica u 315 poruka
Poruka: #32
RE: Туристичке атракције Рогатице
Da, dozvoljeno je na svim forumima (po defaultu) da u jednoj poruci moze da se napise 10 000 karaktera, ukljucujuci sve razmake, i sve znakove..
Ako je moguce, podijelite poruke na dva dijela i nece biti problema..
Moguce da zeljeni tekst je predugacak, pa imate poruku koju ste napisali..
Ako sta zatreba obratite se slobodno..
Hvala za komplet sadrzaj koji postavljate..

STRANICA FORUMA - PRIDRUZITE NAM SE !!!
16-02-2013 12:36 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #33
RE: Туристичке атракције Рогатице
(Zadnja izmena: 16-02-2013 02:06 PM od Rogatica u srcu.)
16-02-2013 11:40 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
GZ Na vezi
Glavni Administrator
*******

Poruka: 9,386
Pridružen: Mar 2008
Ugled: 54
Zahvalio se: 53
355 zahvalnica u 315 poruka
Poruka: #34
RE: Туристичке атракције Рогатице
Samo dodajem isti link da bi se gledalo direktno..


STRANICA FORUMA - PRIDRUZITE NAM SE !!!
16-02-2013 11:47 AM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #35
RE: Туристичке атракције Рогатице
Žepa (dio članka)
autor: MD
[Slika: xcnqkk.jpg]
[Slika: 90swue.jpg]
Selo Žepa sa selima; Slap, Pripečak, Ribioc, Vratar, Stop, Vrela, Ljubomišlje, Laze, Mandre, Mislovo, Borovac, Čavčići, Krnjići, Purtići predstavlja jednu administrativnu, donekle i geografsku cjelinu, koja je od grada Rogatice udaljena oko 35 kilometara u pravcu sjeveroistoka. Smještena na samoj granici šireg područja istočne Bosne prema prekodrinskim krajevima zapadne Srbije, oblast Žepe, u neku ruku, čini prelaznu oblast izmedu Glasinca (sa jugozapadne i zapadne strane) i Osata (na sjeveru), odnosno šireg podrušja oko Srebrenice, te tako, ukliještena između ove dvije izrazito različite šire etnografske oblasti, nosi pojedine karakteristike i jednog i drugog susjednog područja. Za čitavu ovu oblast postoji zajedničko ime Žepa po istoimenom najvećem selu. Sam naziv Žepa nije poznato po čemu je dobiven; da li po selu Žepi ili riječici Žepi? Zbog svoje geografske i saobračajne izoliranosti oblast Žepe je tipična etnokulturna enklava u kojoj se vijekovima ne mijenja. Ljudi su se međusobno pomagali, posjećivali i živjeli jedni za druge. Radost jednog je bila radost za sve, a tuga jednog tuga za sve. Žepa je kroz vijekove zračila historijski, neprocjenjivim vrijednostima i džennetskim prirodnim ljepotama., a za uzvrat njeni stanovnici vječno su joj odani i ponosni.
[Slika: 23rtgs4.jpg]
Žepa je smješteno u dubokoj kotlini, okruženu planinama: Sjemač (Zlovrh 1526 m) sa sjevera, sjeverozapada i zapada planine Javot (1407 m) i Devetak (1417 m), Bokšanice (Klanac 1275 m), sa juga. Kotlina je otvorena na istoku, prema rijeci Drini, preko prevoja kod sela Slap. Nadmorska visina kotline je od 450 do 650 m. Južne strane kotline su strme, dok sjeverne strane nešto blaže i izdižu se prema visoravni planine Sjemač.
[Slika: 14mtf5u.jpg]
Ovo područje velikim dijelom izgrađeno je od trijaskih slojeva, zatim jurskih I neogenih.Njegova tektonska građa odlikuje se brojnim rasjedima, među kojima ima i nekih veoma važnih, kao i nabornim oblicima koji po obimu zahvataju manje prostore na terenu. Prostor se velikim dijelom sastoji od sedimenata trijasa koji, sudeći po profile iznad korita Drine, čine značajan kompleks slojeva, debeo možda i više stotina metara. Anizijski i ladinski slojevi zastupljeni su krečnjacima i dolomitima, obično uslojeni u banke I sa dosta rožnjaca. Na planini Bokšanici, nađeno je mnoštvo otisaka fosila Daonella, čime su ladinski slojevi na ovom terenu i paleontološki dokazani. Gornji trijas je zastupljen značajnom serijom krečnjakih i dolomitskih slojeva,debelih nekoliko stotina metara. Veći dio planine Bokšanice izgrađen je od krečnjačko – dolomitskih naslaga gornjeg trijasa. Tvorevine megalodonskih krečnjaka gornjeg trijasa nalaze se i u širem pojasu Laza. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa izgrađuju najveći dio Zlovrha, te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda. Slično trijasu, na ovom području zastupljena je i jura sa gotovo svim svojim dijelovima, mada su njeni sediment znatno manje rasprostranjeni na terenu. Slojevi donje i srednje jure razvijeni su u faciji crvenih amonitskih krečnjaka koji su zastupljeni u dolini rijeke Žepe i dalje oko Han Pijesku. Dogeru-malmu pripadaju slojevi dijabaz-rožnjačke formacije koje se razvijaju duž pojasa doline Drine i Žepe. Tvorevine dijabaz-rožnjačke formacije Žepe, Štitareva kao i Blaca na desnoj strani Drine samo su dio njene veoma duge zone koja se na sjeverozapada proteže prema Han Pijesku i Kladnju, a na jugoistok preko Višegrada prema Rudom i dolini Lima. Pored sedimenata (laporci, pješčari itd) koji su tipični za dijabaz-rožnjačku formaciju u ovim krajevima, u dolini Drine nalaze se i veće mase peridotita i serpentinita. Kvartarne naslage na području Žepe zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad. Isključivo deluvijalne naslage nalaze se na na prostoru Pripečka.Najmlađi sediment na ovom prostoru pripadaju neogenu i zasprostranjeni su u žepskoj kotlini . U litološkom smislu neogen čine dobro uslojeni sivožuti laporci, gline, trošni pješčari, slabo vezani kvarcni konglomerati, laporoviti krečnjaci itd. Njihova debljina je možda i do 100 m , u srednjim dijelovima basena, dok je na rubovima znatno manja.
[Slika: e87h9c.jpg]
Planine koje okružuju kotlinu predstavljaju prirodnu barijeru,koja utiče na klimatske oscilacije ovog područja. Velika visinska razlika između dna kotline I okolnih planina, te sam položaj planina prekrivenih šumom, stvorio je povoljne klimatske prilike u naseljenim površinama tako da je jedan dio žepske oblasti župan i pogoduje ratarskim kulturama. Međutim, župnost ovog kraja nije u podjednakoj mjeri zastupljena u svim naseljenim površinama. Dok je ona više izražena u naseljima same kotline rječice Žepe (Slap, Žepa, Stop, Vrelo), gdje je nadmorska visina relativno malena, dotle u predjelima sa višom nadmorskom visinom ona opada. Ovom pojasu sa višom nadmorskom visinom pripadaju sela; Pripečak, Purtići, Borovac, Mandre, Laze i Mislovo, a jednim dijelom i Ljubomišlje. Ostala naselja (Vratar, Ribioc, Čavčići i Krnjići) stoje nekako na sredini između spomenutih dviju grupa naselja. Naselja su smještena po kotlinskim stranama koje se strmo spuštaju prema uskojdolini rijeke Žepe.
Izuzetak čine mlinovi i nekoliko kuća koje pripadaju Stopu, smješteni u samoj dolini, i selo Pripečak situirano visoko iznad kanjonaste doline Drine. Daleko je naseljenija sjeverna strana (lijeva) strana slive Žepe,jer ona pruža povoljnije uslove za život. Faktor primarnog značaja za smještaj naselja je obradiva površina. Gdje ima zemlje za obrađivanje, izvorske vode i gdje vladaju povoljne klimatske prilike, tu ima i naselja. Ove klimatske razlike odražavaju se u većoj ili manjoj mjeri i na floru ovog područja. U predjelima nižim od 800 m raširen je hrast (Quercus petrea i Quercus cerris) , dok iznad 800 m počinje pojas bukve (Fagus silvatica), te jela (Albies alba), smrča (Picea excelsa) i Pančićeva omorika (Picea omorica). Pančićeva omorika ,reliktna i paleoendemska biljka, ima staništa na žepskom području u predjelu Golog vrha na Vrataru, na čak 30 hektara u rejonu Panjak, odjel 102 , Javor planini,u Dobratuši i na padinama Bokšanice, sa žepske strane.
[Slika: 34oq4xl.jpg]
Sredinom kotline protiče bistra planinska rječica Žepa koja natapa ovu plodnu i zdravu kotlinu. U narodu ovog kraja za rječicu Žepu postoji još i naziv Rijeka. Rječica Žepa je lijeva pritoka rijeke Drine, nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1 537 m). Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine, ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap na 291 m nadmorske visine. Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 km.Na rijeci Žepi je planirana izgradnja MHE “Žepa“, instalisane snage 2,775 MW. Mještani Žepe kategorički odbijaju bilo kakvu daljnju saradnju po ovom pitanju , bez obzira na bilo kakve uvjete i eventualne koristi po Žepu.
Dolazak u Žepu moguć je asfaltnim putevima, iz pravca Rogatice preko planine Bokšanica, Sokolca i putnom komunikacijom iz pravca Han Pijesak. Žepljak Enver Štitkovc-Žuti odmah po prestanku rata krenuo u gradnju dvedesetak kilometara asfaltnog puta koji je Žepu povezao sa Han Pijeskom, zatim je izgrađeno još 16 kilomatara do Rogatice. Žuti je počeo graditi puteve sa svojim parama, a država mu je tek kasnije pritekla u pomoć. Njegovi Žepljaci ali i mnogi drugi za njega kazuju ovako: „Da nije njega bilo, ne bi bilo ni opstanka ovdje, sigurno. Njemu svaka čast.“ Upravo zbog dobrih putnih komunikacija, ekološki čistog i prirodnim blagodetima bogatog kraja, mještani se nadaju brzom ekonomskom razvoju i bržem povratku ostatka raseljenih Žepljaka. Novogradnje ulijevaju nadu. U fazi gradnje su hotel, fabrika za preradu voća, fabrika vode sa žepskog vrela, pristanište za brodice i čamce na Drinskom jezeru, ekološka farma zdrave hrane. Plodno zemljište je dušu dalo za poljoprivredu. “Da sjemenku posiješ naopako, niči će!" - kažu ovdje. U plodnoj kotlini uspjevaju sve vsrte povrtlarskih kultura, ali kraj je bogat i voćem. Dok su ade uz vodotoke oaze za uzgoj raznovrsnih žitarica, visoravni su pravi mamac za stočare.
[Slika: 2iucit0.jpg]
Drinskom jezero i riječica Žepa su bogate ribom, te otud ovaj kraj pohode ljubitelji ribolova, ali i lova. Okolna lovišta su riznice niske i visoke divljači, pravi raj za ljubitelje ovakve vrste rekreacije. Ovo je jedan od bogatijih prostora kulturno-historijskim nasljeđem (most na Žepi, Redžep- pašina kula, srednjevjekovni grad Vratar, nekropole stećaka), čine Žepu izuzetnom turističkom destinacijom. Sve ovo naprjed navedeno pokazuje kako je povratak u Žepu itekako održiv.
[Slika: 2s0isqs.jpg]
[Slika: 24npdg4.jpg]
[Slika: 1zzypk.jpg]
(Zadnja izmena: 17-02-2013 08:11 PM od Rogatica u srcu.)
17-02-2013 06:13 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
GZ Na vezi
Glavni Administrator
*******

Poruka: 9,386
Pridružen: Mar 2008
Ugled: 54
Zahvalio se: 53
355 zahvalnica u 315 poruka
Poruka: #36
RE: Туристичке атракције Рогатице
Nakon ove poruke sledeca mora da ide Smile
Nadam se da ce biti u redu, u medjuvremenu cemo rijesiti problem Smile

STRANICA FORUMA - PRIDRUZITE NAM SE !!!
17-02-2013 06:52 PM
Poseti veb stranicu korisnika Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #37
RE: Туристичке атракције Рогатице
Zaštitimo Batovske ljepotane

autor: Mirsad Durmišević
http://youtu.be/Tlojf78S1CM

[Slika: htz12w.jpg]
Posljednjih dvadesetak godina na prostoru Batova polja, Gosina planine u rogatičkoj opštini i njihove uže okoline obitava krdo divljih konja. Oni koje put nanese na ovo područje impresioniraće očaravajući prizor krda divljih konja, koji u potrazi za dobrom travom, solju i vodom dnevno pređu i na desetine kilometara. Ovo nisu izvorni divlji konji, nego su potomci domaćih konja koji su napušteni tokom ratnih događanja u ovom području. Teška srca, vlasnici napuštajući svoje domove su ih puštali na slobodu gdje su do danas opstali. Izdržljivost tih plemenitih životinja a i njihova inteligencija, pomogli su im da opstanu pod otvorenim nebom, prepušteni sami sebi i nemilosrdnim vremenskim uslovima. Srodili su se sa divljinom, gdje ih iz godine u godinu ima sve više, da bi danas njihov broj narastao na oko 300 - 400 grla.

Na njima se vidi da je ova zima bila jako teška, ali je njihovo prisustvo, i to u ovolikom broju su istinska i nesvakidašnja atrakcija. Na prostranoj visoravni neprekidno borave, uglavnom slobodni od ljudi, pasući od proljeća do kasne jeseni i prvih snjegova sočnu planinsku travu, da bi zimi kopali kopitama da dođu do oskudnih suhih i smrzlih nepokošenih stabljika.
Unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, čestim napadima vukova, batovski ljepotani su opstali zahvaljujući velikom prostranstvu, bogatim pašnjacima i pristupačnim pojilištima koja imaju vode tokom cijele godine. A budući da nisu smetali ljudima niti im činili štetu, oni su ih uglavnom ostavljali na miru.
Batovski ljepotani su divlji ako se ima u vidu način njihovog života u divljini te se krdu ne smije naglo prilaziti, jer ako osjete da su ugroženi, konji mogu biti opasni za nepoželjnog gosta, pa makar se radilo i o čovjeku. Plahovitost je ono što ih na prvi pogled najviše razlikuje od pitomih konja.
Divlji konji u Batovu polju mogli bi biti jedna od vrlo značajnih turistički atrakcija ovoga kraja, ali nitko još nije napravio plan, da se ove prelijepe životinje napokon zaštite. Ovo je prilika prilike za ljubitelje životinja, ali i turističke radnike Rogatice da se angažuju...
Batovski ljepotani su sad su tu, uz nas, slobodni i razigrani. Izgledaju sasvim opušteno i ne slute da ih čeka neizvjesna budučnost, ako mi nešto ne promjenimo!
(Zadnja izmena: 17-02-2013 08:09 PM od Rogatica u srcu.)
17-02-2013 08:06 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #38
RE: Туристичке атракције Рогатице
autor fotografija : MD
[Slika: 52x3rp.jpg]
[Slika: vsetu0.jpg]
(Zadnja izmena: 23-02-2013 01:27 PM od Rogatica u srcu.)
23-02-2013 01:51 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Helsman Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 792
Pridružen: Mar 2011
Ugled: 21
Zahvalio se: 57
62 zahvalnica u 48 poruka
Poruka: #39
RE: Туристичке атракције Рогатице
Reportaža u slici !

Predivno iskustvo.Rogatička opština zaista ima mnogo atraktivnih mjesta i prelijepu prirodu .Preporučujem svima koji su u mogućnosti da nas posjete.Osjećaj prilikom posjete ovih mjesta u okolini grada ne može se opisati to se jednostavno mora doživjeti .

[Slika: 217685_106455309440049_7407466_n.jpg]

[Slika: 217388_106455259440054_5283129_n.jpg]

[Slika: 216819_106451909440389_8230516_n.jpg]

[Slika: 843767_404864902932420_1322343564_o.jpg]

[Slika: 150973_404491759636401_1597204433_n.jpg]

[Slika: 59530_404491606303083_1551610900_n.jpg]

Ova slika je sa platoa Borike.

[Slika: 150981_404491379636439_291927783_n.jpg]

[Slika: 819420_404491242969786_772883918_o.jpg]

[Slika: 332520_404491016303142_320671696_o.jpg]

[Slika: 221471_404490346303209_1741821002_o.jpg]

[Slika: 843086_404489886303255_1904264835_o.jpg]

[Slika: 327318_404489822969928_696361968_o.jpg]

[Slika: 812833_404489056303338_1308637169_o.jpg]

[Slika: 819183_404488822970028_906231387_o.jpg]

[Slika: 61791_383161398436104_455640548_n.jpg]

Unutar pećine Banj stijena

[Slika: 68085_368387733246804_1892918872_n.jpg]

[Slika: 1104_368387699913474_812033854_n.jpg]

[Slika: 69793_368387656580145_1167336618_n.jpg]

[Slika: 552277_368387626580148_1251547862_n.jpg]

[Slika: 216173_108872829198297_8014179_n.jpg]

[Slika: 207081_108872802531633_6336405_n.jpg]

[Slika: 215045_107867372632176_6227548_n.jpg]

Dobrodošli u Rogaticu

[Slika: 218167_106455276106719_1904803_n.jpg]

Ne penji se na planine da bi te svijet vidio, već da ti možeš vidjeti svijet.
(Zadnja izmena: 24-02-2013 10:34 AM od Helsman.)
24-02-2013 10:19 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #40
RE: Туристичке атракције Рогатице
autor razglednica MD
[Slika: 359mzar.jpg]
[Slika: 23upvyp.jpg]
[Slika: 9jhttx.jpg]
[Slika: 1tk0p0.jpg]
[Slika: 1z50n05.jpg]
(Zadnja izmena: 25-02-2013 10:02 PM od Rogatica u srcu.)
24-02-2013 03:47 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
visegradlive
SMD Network
visegrad24
Odgovori 


Srodne Teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: Zadnja Poruka
  Са 37. Сједнице СО: Градиће се саобраћајна обилазница око Рогатице dedamraz 21 3,017 28-01-2017 02:23 AM
Zadnja Poruka: demobilisani
  Ветерани Рогатице у одбрани части бораца Републике Српске 11veteran 13 1,816 30-06-2016 08:17 AM
Zadnja Poruka: na izvoru
  Једногласно: Томислав Пухалац кандидат за начелника Рогатице! Општински одбор Српске utopija 0 519 24-06-2016 09:39 AM
Zadnja Poruka: utopija
  Земљотрес код Рогатице INFO 1 837 15-01-2014 02:06 PM
Zadnja Poruka: utopija
  Заједничко улагање Рогатице и Сокоца: Вода за 650 домаћинстава INFO 0 581 28-08-2013 06:30 PM
Zadnja Poruka: INFO
  Вице-првак Балкана из Рогатице Helsman 3 1,800 21-09-2011 09:41 PM
Zadnja Poruka: @GaZdarica@

Skoči na Forum:


Kontakt | Web Sajt | Povratak na Vrh | Povratak na Sadržaj | Mobile Version | RSS