Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
visegradlive

Dobrodosli na Forum Gornjeg Podrinja! Da bi ste mogli videti sve delove Foruma, prijavite se ili se registrujte   Mozete znatno ustedeti vreme registracije ako koristite sistem za prijavu pomocu Vaseg Facebook naloga. Pritiskom na dugme sistem ce Vam automatski registrovati novi nalog na forumu sa Vasim podacima sa Facebook-a.
Google Translation Bar
Odgovori 
 
Ocena Teme:
  • 2 Glasova - 5 Prosečno
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Туристичке атракције Рогатице
Autor Poruka
Helsman Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 792
Pridružen: Mar 2011
Ugled: 21
Zahvalio se: 57
62 zahvalnica u 48 poruka
Poruka: #1
Туристичке атракције Рогатице
Ova tema je namjenjena prirodnim ljepotama opštine Rogatica.
Malo se piše o preljepim i zanimljivim djelovima ovog grada i okoline .
Zato evo prilike da malo bolje opišemo naš grad i njegovu okolinu .
Pozivam sve zainteresovane da mi se pridruže u ideji promovisanja grada kao turistički zanimljivog i atraktivnog.

Pećina Banja Stijena (Mračna pećina)

Pećina Banja Stijena sa pećinom Govještica predstavlja složen speleomorfološki sistem koji još nije u cjelosti istražen.
Posmatrano u planu, pećina je razgranata i sastoji se iz ulaznog kanala, nekoliko većih galerija i više manjih kanala koji ih spajaju. Ukupna dužina pećinskih kanala iznosi oko 1.200 metara.
Bogata je atraktivnim pećinskim nakitom koji sačinjavaju bigrene kade, salivi, stalaktiti, pećinski stubovi. Po bogatstvu i raznovrsnosti pećinskog nakita jedna od najljepših pećina u RS i BiH.
Pećina je izgrađena u stijenama srednjotrijaskih karbonatnih masa. Po dužini presjek kanala ukazuje na relativno malu visinsku razliku nagiba i uspona kanala u odnosu na ulaz.
"Pećina Banja Stijena" nalazi se teritoriji opštine Rogatica, selo Banja Stijena u kanjonu rijeke Prače na nadmorskoj visini 590 metara.

Opis morfoloških karakteristika pećine Banja Stijena prikazan je na osnovu sledećih izdvojenih podcjelina:

-Ulazna kanal i ulazna dvorana;
-Glavni kanal;
- Splet sporednih kanala;
-Pećina Govještica.

Ulazni kanal i ulazna dvorana

[Slika: pictbs8.png]

Ulaz u pećinu Banja Stijena je uski kanal, vještački proširen, širine 1,20 m i visine
1,50 m. Dužina ulaznog kanal iznosi 15m. Iza hodnika se silazi betonskim stepenicama
u ulaznu dvoranu 8 metara ni`u od ulaznog kanala. Betonske stepenice su napravljene
prije drugog svjetskog rata kao i metalna kapija koja se nalazi na ulazu u pećinu. Po
podacima u literaturi ova pećina je bila posjećivana od strane turista iz Sarajeva
prije prvog svjetskog rata1 što je i bio razlog da se kapija postavi na ulaz u pećinu i na
taj način zaštiti bogat pećinski nakit koju ukrašava dvorane. Na izlasku iz ulaznog
kanal nalazi se, na desnoj strani zida, rijetka i interesantna vrsta pećinskog nakita,
”pećinsko mlijeko”. Mehanizam nastanka ove rijetke vrste akumulativne pojave još uvijek
nije u cjelosti objašnjen.
Ulazna dvorana je najveća dvorana cijelog podzemnog sistema Banje Stijene. Dugačka je
oko 40 m, široka 10 m, sa visinom plafona od 6-8 m. U ovoj dvorani se nalazio
prvobitni ulaz u pećinu koji su tokom vremena zatrpali nanosi zemlje. Dvorana je bogato
ukrašena stropnim pećinskim nakitom, posebno stalaktitima.

[Slika: 57794629.jpg]

Glavni kanal

Relativno prostrani kanal sastavljenen od niza dvorana i kanala koji se spajaju sa sporednim kanalima.
Dvorane su izuzetno bogate raznim vrstama pećinskog nakita, pećinskim stubovima, salivima, stalaktitima, stalagmitima, draperijama, koralnim nakitom i bigrenim kadama.
Boja pećinskog nakita je uglavnom crvenkasto-siva, a česti su i interesantni oblici izgađeni od čistog kalcita, bijele boje. Prema šturim opisima pećine, u najudaljenijim dijelovima se nalazi veliko jezero. Grafiti u formi potpisaaustrijskih posjetilaca, koji datiraju sa početka prošlog vijeka, mogu se vidjeti u udaljenim dijelovima pećine.

Splet sporednih kanala

Sporedni kanali se odvajaju na više mjesta od glavnog kanala i na pojedinim mjestima se dosta približavaju, posmatrano u planu pećine u odnosu na topografsku površinu.,
Prema oskudnim publikovanim podacima istraživanja i mjerenja pećine Banja Stijena, utvrđena je veza završnih dijelova pećine sa pećinom Govještica
.
Pećina Govještica

[Slika: bs5a.jpg]

Pećina se nalazi na lijevoj strani rijeke Prače, nekoliko stotina metara nizvodno od ulaza u pećinu Banja Stijenu. Ulaz se nalazi na 583 m n.v. Veliki ulaz u Govješticu je formiran u obliku nadsvoda dugog 30 m u kome se nalazi i jedan sporedni ulaz. Iza ovog dijela ulazi se u veliku, gotovo kružnu dvoranu dugu oko 40 m, na čijem kraju sa nalazi jezero približno kružnog oblika, prečnika oko 10 m. Istraživač .Daneš, pretpostavlja
da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj
visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici.
Za vrijeme otapanja snijega nivo vode jezera podigne se za 3 metra i
tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu.

Prvi pisani podaci o paleontološkim istraživanjima datiraju iz 1918/1919. godine, a ostavio ih je Daneš. Istraživanja koja je ovaj autor sproveo imala su za cilj utvrđivanje vrste i količine gline i fosilnih ostataka kostiju zbog mogućnosti iskorištavanja ovih materijala za specijalne namjene, odnosno proizvodnju baruta. Tom prilikom je u Ulaznoj dvorani pronašao manju količinu kostiju pećinskog medvjeda.
Velike zasluge u istraživanje pećinskih insekata ima Viktor Afelbek, kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Na osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnog savjeta za geo-nasleđe RS i evropske asocijacije za konzervaciju geološkog nasleđa (Progeo)a cijeneći činjenicu da suštinska obilježja pećine Banja stijena po većini kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovanja, i da ovo područje može uspješno razvijati zaštitne i druge dozvoljene funkcije, predlaže se svrstavanje pećine Banja stijena u prirodna dobra od velikog značaja, odnosno prirodna dobra II kategorije - objekat geonasljeđa nacionalnog značaja.

Pećina na karti

[Slika: picture4gm.jpg]

Savjet

Ne posjećujte pećinu bez vodića jer možete se lako izgubiti.

Ne penji se na planine da bi te svijet vidio, već da ti možeš vidjeti svijet.
(Zadnja izmena: 19-11-2011 12:00 PM od Helsman.)
19-11-2011 11:58 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Walter David
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
MyCity
visegradlive
Helsman Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 792
Pridružen: Mar 2011
Ugled: 21
Zahvalio se: 57
62 zahvalnica u 48 poruka
Poruka: #2
RE: Туристичке атракције Рогатице
(Zadnja izmena: 27-01-2013 05:20 PM od više od igre.)
25-11-2011 10:45 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
RichardLionheart Nije na vezi
Redovan
***

Poruka: 54
Pridružen: Jun 2012
Ugled: 2
Zahvalio se: 1
6 zahvalnica u 5 poruka
Poruka: #3
RE: Туристичке атракције Рогатице
Da,Rogatica posjeduje mnoga prirodna prirodna bogatstva samo sto je turizam slabo razvijen gotovo da ga i nema,a mogli bismo imati solidne prihode od turizma kada bi uspijeli iskoristiti ovakvu ljepotu i vise sredstava izdvajali za turizam!!!
21-06-2012 12:59 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #4
RE: Туристичке атракције Рогатице
PEĆINA GOVJEŠTICA (DUGOVJEŠTICA)

[Slika: govjetica.gif]
Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/07...stica.html
[Slika: 24oq5bl.jpg]
Pored velike i poznate pećine Banja Stijena kod Rogatice, nalazi se oko 400 metara niže, pored same rijeke Prače na njenoj lijevoj obali (583 metra nadmorske visine), pećina Govještica. Evidentirana je pod rednim brojem 1752 u Katastru speleoloških objekata Bosne i Hercegovine.
Ulaz u pećinu je s južne strane, 8 metara je širok, a visok 12 metara. Na samom ulazu u stropu desnog dijela pećine nalazi se ovalan otvor obrastao listopadnim drvećem; sa gornje strane ovaj je otvor potpuno obrastao i pretstavlja veliku opasnost za prolaznike.
Prvi dio pećine pretstavlja veoma širok i dugačak natsvod, koji je veoma impozantan, te se proteže 30 m u pravcu sjevera. Iz ovoga natsvoda prolaz vodi prema zapadu, gdje se pećina produžava još 40 m do malog, približno kružnog jezerca, koje je dugo 10 m, a široko 8 m. Voda dolazi iz jednog izvora iz neispitanih dijelova podzemlja same pećine; u zimsko i proljetno doba izlazi voda iz pećine kao velika rijeka. Nivo vode jezera podigne se za 3 metra i tada voda ističe slapom iz prostranog ulaza u pećinu. Istraživač Daneš, pretpostavlja da se podzemne vode rječice Rešetnice, koja ponire na Glasinačkoj visoravni, pojavljuju ovdje u Govještici. Ulaz pećine kao i okolne stijene prekrivene su mahovinama (Bryophyta).
Od samog ulaza nalazi se jedan izvor 10 m udaljen, te voda neposredno ulazi u rijeku Praču; ovaj izvor okolni stanovnici također nazivaju Govještica.

Nažalost, pećina nije uređena za uobičajene turističke posjete i za sada je dostupna samo speleolozima i avanturistima, ali treba biti oprezan, jer u široj zoni pećine su tokom rata 1992-1995 nasijana minska polja, koja još uvijek onemogućavaju siguran dolazak do pećine.
Zakon o prirodnom i kulturno-historijskom naslijeđu SR BiH (stanje iz 1992. godine) pećina Govještica kod Banje Stijene – Rogatica je na spisku kao geomorfološki Spomenik prirode.

U periodu od 11. do 26. augusta 2012.g. na području kanjona rijeke Prače održan je međunarodni speleološki kamp gdje istraživana i pećina Govještica. U istraživanja su bili uključeni speleolozi iz BiH i Italije. Ukupno je bilo oko 40 članova speleoloških društava CKS (Centar za krš i speleologiju Sarajevo), GSB-USB i CVSC Bolonja, GGN Novara, GSPGC Ređo Emilija i GSAA Masa. "Tokom ovogodišnjeg kampa nastavljena su istraživanja pećine Dugovještice, koja su počela još 2010. godine. Pećina je bogata pećinskim ukrasima, a u pojedinim djelovima postoji veliki broj fosila pećinskog medvjeda". Međunarodni speleološki tim otkrio je potpuno novi dio pećine Dugovještice koja po svojoj morfologiji i veličanstvenim pećinskim ukrasima predstavlja prirodno blago, sa velikim brojem fosila pećinskog medvjeda (Ursus spelaeus).
"Izgleda da je ovo najduža pećina u BiH, ali još nisu u potpunosti završena istraživanja ni na ovoj lokaciji, kao ni u pećini na izvoru Mokranjske Miljacke, koja je zvanično bila proglašena najdužom. Ima još pećina u BiH koje su nedovoljno istražene", Do sada je napravljen detaljan nacrt 7.600 metara pećinskog sistema Dugovještice, koji uključuje i trodimenzionalni model pećine."Poslije prelaska nekoliko vertikala i jezera, otkriven je potpuno novi dio pećine. Ovogodišnje istraživanje završeno je kod posljednjeg jezera zbog nedostatka opreme i samog završetka istraživačkog kampa", kaže Milanolo.On naglašava da pećina Dugovještica ima nekoliko dvorana čije su dimenzije veće od 100 puta 50 metara, ukrašenih stalaktitima i stalagmitima, te nekoliko jezera. "U jednom dijelu pećine postoje jezera sa i bez vode, potpuno ispunjena kristalima kalcita veličine nekoliko centimetara", ističe Milanolo. Tokom istraživanja urađen je i novi nacrt pećine Banja stijena (Mračna pećina), koji obuhvata oko 1.200 metara. Novootkriveni kanal unutar ove pećine nalazi se na manje od 10 metara od jednog od kanala pećine Dugovještice."Napravljena je i obimna fotodokumentacija obje pećine. Paralelno sa ovim, obavili smo istraživanje još nekoliko manjih speleoloških objekata na planinskom masivu Romanije", dodao je Milanolo. Podaci prikupljeni tokom održavanja kampa "Dugovještica 2012" trenutno su u fazi obrade, a detaljniji rezultati istraživanja biće poznati uskoro.

Foto: Simone Milanolo/Centar za krš i speleologiju Sarajevo
[Slika: g4.jpg]
[Slika: g1.jpg]

[Slika: g11.jpg]
(Zadnja izmena: 18-02-2013 02:18 AM od Rogatica u srcu.)
17-07-2012 10:09 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #5
RE: Туристичке атракције Рогатице
ERGELA BORIKE

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/03...orike.html
U PDF.u https://www.box.com/s/h1szvsng9drh28d780pe

[Slika: favp5u.jpg]


[Slika: 2hf8bvl.jpg]
Ergela Borike se nalazi 18 kilometara sjeveroistočno od Rogatice, na Boričkoj visoravni (1100 metara nadmorske visine) smještenoj između kanjona Drine, Sjemeća, Devetaka i Bokšanice.
Još davne 1893. godine na Borikama je osnovana ergela za uzgoj arapske, a kasnije bosansko-brdske pasmine konja, jedina ove vrste na Balkanu. Prvobitni cilj ergele bio je da se planskim odabirom dobije krupniji, masivniji brdski konj sa krupnijim vratom i vojsci potrebnim osobinama., a za to je bio potreban arapski konj kao oplemenjivač. Za ostvarivanje takvog cilja Austro-Ugarska nije štedjela ni novca ni stručnjaka. Iz ovog kraja u narodni uzgoj, ali i za privredu, vojsku i druge potrebe, dolaze visokorasni konji po kojima je BiH postala poznata, ne samo u regionu nego i u Evropi. U najboljim vremenima ergele "Borike", šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, arapski i bosansko-brdski konji redovno su pobjeđivali na domaćim i inostranim poljoprivrednim sajmovima.

https://lh6.googleusercontent.com/-RhRbj...epitar.jpg
U početku rada ergela krenulo se sa nekoliko linija da bi se s vremenom, zbog dominacije u nasljeđivanju osobina, zadržale dvije uzgojne linije: "Miško" i "Barut". Svi muški potomci nose ime po liniji oca, dobijaju svoje mjesto u matičnim knjigama: datum rođenja, ime i matični broj oca i majke, te broj žiga, ili, jednostavnije, svakom grlu može da se prati porijeklo najmanje četiri generacije unazad, a za većinu grla čak i do deset generacija. Svo žensko potomstvo dobija ime po rodu (porijeklu majke) i matični broj i žig, koji ih prate kroz cijeli život.

https://lh6.googleusercontent.com/-fHzV6...2145_n.jpg
Ergela Borike je od 1895.g. počela uvoziti prve punokrvne arapske konje iz Sirije. Ekstremni uvijeti na ergeli nisu bili pogodni za opstanak i kvalitetni uzgoj čistokrvnog pustinjskog konja, pa je zbog toga veliki broj uveženih konja iz Sirije obolio i uginuo. Zato su ubacivani i arapski punokrvni i polukrvni konji iz najboljih evropskih ergela Radautz, Babolna i Slawuta, koji su bili prilagođeni na ovu klimu.Takav selekcijski uzgojen arapski konj služio je kao oplemenjivač bosansko brdskog konja i sačuvan je i dan danas.Nakon 110.g. uzgoja konj je ostao fenotipski identičan izvornom arapskom konju, ostao je nepromijenjen i izgledom i karakterom, s tim da je očeličen uslovima koji nisu nimalo slični onima u njihovoj pradomovini.
Za potrebe austrougarske vojske, ali i za poljoprivredu i šumarstvo, ukrštanjem arapskih i tradicionalnih bosanskih konja dobijena je izuzetno izdržljiva pasmina bosansko-brdskih konja, koja se ubrzo pokazala pogodnom za narodni uzgoj, a pogotovo za potrebe vojske.
Bosanski brdski konj je jedina bosanskohercegovačka autohtona pasmina konja. To je konj čelične tjelesne građe, nesrazmjerne snage, otporan na bolesti, snažne konstitucije i velike izdržljivosti, vrlo dobro prilagođen klimatskim prilikama područja na kojem živi, a zadovoljava se skromnom ishranom i smještajem. On se vrlo vješto i okretno kreće i po najnepristupačnijim planinskim predjelima noseći razne vrste tereta ili razne vrste jahača, uvijek oprezan i siguran.
https://lh5.googleusercontent.com/-J6s4g...5833_n.jpg
https://lh4.googleusercontent.com/-Gj4op...7077_n.jpg
Arapski konji su vitkiji, a bosanski brdski su nešto niži i jači, ali ništa manje lijepi. Te dvije vrste ne mogu da žive zajedno. Na jednom pašnjaku su arapske ženke, a na drugom pašnjaku ženke bosanskog brdskog konja. Mužjaci jedne i druge vrste žive odvojeno u boksovima i štalama. Konji arapske pasmine, a posebno bosansko-brdske, vremenom su postali izuzetan brend Boričke visoravni. Posebno u zlatnom periodu razvoja ovdašnjeg turizma osamdesetih godina minulog vijeka. Samo u ergeli "Borike" krajem osamdesetih godina prošlog vijeka uzgajano je oko 400 grla, ne računajući znatno veći broj u okviru kooperativnog narodnog uzgoja. Nažalost, u okviru ergele "Borike" danas je njihov broj je spao na 98, od čega 56 bosansko-brdske pasmine i 40 konja arapske pasmine. Ergela „Borike“ je posljednje mjesto gdje se održava genetski potencijal bosanskog brdskog konja kao zasebne vrste i jedino mjesto gdje se o njemu planski brine. Nakon poražavajućih podataka o smanjenju uzgoja konja bosansko-brdske pasmine, ljubitelji ovih plemenitih i korisnih životinja iz BiH, Slovenije i Hrvatske, na inicijativu sarajevskog profesora Refika Telalbašića, poznatog predratnog stručnjaka iz oblasti konjarstva, nedavno su na Borikama formirali međunarodno udruženje za zaštitu i uzgoj ove izuzetno ugrožene vrste konja. Simbolično odavanje zahvalnosti bosanskohercegovačkom brdskom konju, koji je kroz istoriju naroda BiH imao ogroman značaj je obavljeno 25.5.2005.godine postavljanjem njegove skulpture ispred Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.
Nedaleko od ergele nikao u borovoj šumi, okruženoj proplanicima po kojima su jurili konji vrani i neosedlani smješten je hotel Borike. Odmah nakon izgradnje 1974.g. je privukao pažnju političke i estradne elite. Pravo na ljepotu prirode, najbolje konje i beskrajne količine ozona imali su samo odabrani. Bilo je to vrijeme kada su na Boričkoj visoravni snimani filmovi i televizijske drame, a i legendarna grupa "Bijelo dugme" boravila je nekoliko mjeseci upravo na Borikama i uz konje ovdašnje ergele su nastale njihove najbolje pjesme na albumu "Požurite konji moji, dug je put"

[Slika: 35a43gk.jpg]
Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik vlade SFRJ je bio čest gost na ergeli Borike. On je u ime vlade kupio konja arapske pasmine "Saabih" sa ergele Borike i poklono ga libijskom predsjedniku pukovniku Gadafiju. Za uzvrat Gadafi je darovao Džemalu Bijediću unikatno kožno sedlo kamile u reljefu, i pokrivku vezenu srmom. A Džemal je sve to darovao ergeli Borike. Ovo sedlo je do rata krasilo prostorije hotela na Borikama.
https://lh3.googleusercontent.com/-P5M0Y...XNEAEqrOBI
/AAAAAAAAARE/8-PjwyPBodM

[Slika: 2qs2zhk.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:27 PM od Rogatica u srcu.)
27-01-2013 11:10 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
e74yl Nije na vezi
Moderator
*****

Poruka: 419
Pridružen: Nov 2012
Ugled: 10
Zahvalio se: 63
40 zahvalnica u 39 poruka
Poruka: #6
RE: Туристичке атракције Рогатице
Mogu vam reći da ova stranica jako privlači pažnju.
Moji prijatelji iz Francuske su radi ovo ljeto da posjete Rogaticu i da vide njene ljepote. Smile

"Sa znojem lica svoga ješćeš hljeb, dok se ne vratiš u zemlju od koje si uzet, jer si prah, i u prah ćeš se vratiti."
27-01-2013 04:48 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Komšija F5SRH Olivier
više od igre Nije na vezi
Prijatelj
******

Poruka: 323
Pridružen: Oct 2011
Ugled: 11
Zahvalio se: 47
40 zahvalnica u 34 poruka
Poruka: #7
RE: Туристичке атракције Рогатице
Žepa

Koordinate: 43° 57′ 13" SGŠ, 19° 07′ 59" IGD Žepa je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Rogatica koja pripada entitetu Republika Srpska.

Žepa, naseljeno mjesto na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u sastavu općine Rogatica. Mjesto sa karakterističnom bosanskom planinskom fizionomijom prvi put se spominje u sumarnom osmanlijskom defteru iz 1485. godine, kao selo koje pripada Vrataru, bivšem starom gradu srednjovjekovne Bosne. Osnovne privredne djelatnosti ovog kraja oduvijek su bile poljoprivreda i stočarstvo.
U okolini mjesta pronađeno je i nekoliko srednjovjekovnih bosanskih stećaka, koji su bili dio životne kulture starih bogumila. U selu Ljubomišlje, čije i ime asocira na staroslavensku jezičnu tradiciju, nalazi se čitava nekropola ovih stećaka. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima oko Žepe, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež (čije je ime složenica riječi "tu" + "lež"), na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira, mada se po nekim predanjima tvrdi da se radi o desetom vijeku, što je ipak rano, uzme li se u obzir činjenica da su stećci obilježili bosanski krajolik u 12. vijeku.
Narodna predaja kaže da je dio manjih stećaka srednjovjekovnih Bošnjana ugrađen u most na rijeci Žepi, o kom je u svom romanu "Most na Žepi" pisao i jedan od najvećih srpskih književnika i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Ivo Andrić. Sarajevski istoričar Vlajko Palavestra zapisao je o stećcima i sljedeće: "U Žepi smo konstatovali ukupno 162 spomenika iz srednjeg vijeka, većinom u obliku neukrašene ploče bez postolja.
Slijede spomenici u obliku niskog sljemenjaka s monolitnim postoljem, te sanduci bez postolja. Srednjovjekovni spomenici u Žepi su rijetko ukrašeni (svega 11), a u pogledu forme i načina ukrašavanja, oni na sebi sjedinjuju oblike i ornamentalne elemente srednjojekovnih nadgrobnih spomenika istočnobosanskog područja i Podrinja sa zapadnom Srbijom".
U 16. vijeku vezir Jusuf dao je u mjestu izgraditi tada graciozni most na rijeci Žepi, koji je vijekovima bio ponos mještana ovog kraja Bosne, no danas nagrižen zubom vremena, kameni most odavno nije turistička atrakcija. Preko njega se danas uzanom pješačkom stazom može stići do sela Vratar i Ribioci, na putu ka Rogatici. Na mramornoj ploči pokraj samog mosta stoji zapisano: "Ovaj most je spomenik neimarstvu 16. vijeka. Ugrožen akumulacionim jezerom na Drini, prenesen je ovdje sa ušća Žepe 1967. da i dalje služi pokoljenjima".


Severni vetar nosi kišu, a potajni jezik lice srdito.
(Zadnja izmena: 27-01-2013 05:38 PM od više od igre.)
27-01-2013 05:36 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #8
RE: Туристичке атракције Рогатице
Rijeka Rakitnica

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01...prace.html

Autor: Mirsad Durmišević
U PDF https://www.box.com/s/z82k1occ5qiso6fnzqad
[Slika: s30woh.jpg]
Rakitnica je lijeva pritoka rijeke Prače i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Izvire između brda Prisoj i Jasika (Stupni do), nedaleko od sela Šenkovića na istočnom obodu Glasinačkog polja.
Izvorište Rakitnice se nalazi u jednom proširenom amfiteatru u kojem, iz umrtvljenog sipara, izvire veći broj malih vrela koja sva zajedno ne daju ni 100 l/sec. vode. Rijeka svoj tok završava ušćem u rijeku Praču u Sastavcima, istočno od sela Mesića (zaseok Izgumanje). Dužina toka je 23 km. Izvor rijeke je na visini 760 metara, a ušće ima nadmorsku visinu 460 metara.Visinska razlika je oko 300 metara, što znači da je pad vrlo veliki. Rijeka i selo Rakitnica su dobili ime vjerovatno po vrbi rakiti kojom je tok obrastao gotovo cijelom dužinom.
Jedan km nizvodno od izvora, kod sela Rakitnica, prima svoju prvu lijevu pritoku Bereg, koja se u svom gornjem toku zove Sušica. Na ušću Berega u Rakitnicu obrazovao se travertitni prag i vodopad visine 10 do 12 metara.
Između brda Veliki Kom i Mali Kom prima potok Gračanicu. U Rogatici prima Gračanicu, takođe potok, koji se u srednjem i gornjem toku zove Sutjeska. Nizvodno od Rogatice prima Zaganovički potok, te još neke povremene tokove. S desne strane Rakitnica prima Gučevski potok (Radavu), kod sela Šena Krena, u Rogatici potok Toplik i Tucin potok kod sela Kujundžijevića.
Od današnjeg izvora Rakitnica je usjekla svoje korito u dnu stare fosilne doline i širi se obrazujući aluvijalnu ravan koja posle 1 km prelazi u rakitničko proširenje, širine od 100 do 300 metara. Samo proširenje je tektonskog porijekla.
Od ušća Berega u Rakitnicu, dolina se sužava u jednolično klisurasto udubljenje sve do ulaska u rogatičku kotlinu kod sela Podgaj, te u tom dijelu obrazuje proširenje, koje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u stvari samo dio rogatičke kotline. Iz podgajskog proširenja skreće prema istoku gdje je između Velikog Koma i Malog Koma usjekla sutjesku koja je kod sela Zakomo skoro kanjonastog karaktera.
Strane klisure i kanjona su strme, visoke 220 metara, sa mnogo sipara i nekoliko manjih pećina. U ovom dijelu rijeka ima veliki pad i ima klisurasti izgled sve do sela Podplješevica, sjeverno od Rogatice. Od sela Lukavac do Rogatice, Rakitnica presjeca kotlinu poprečno, pritom meandrira i pravi nekoliko ada u Kolovratu.
Dio toka rijeke kroz Rogaticu je uređen i reguliran, a u centru grada, na Rakitnici je kupalište Zakula, gdje se rijeka račvala na dva dijela. Jedan krak (lijevi) je išao za kupalište, a drugi (desni) za vodenicu. Izgradnjom kupališta očišćeno je i prošireno korito, napravljena betonska brana sa daskama za zatvaranje. U ljetnom periodu u jutro bi se brana zatvarala, a naveče bi se voda iz brane ispuštala. Izgrađena je kafana i desetak kabina za presvlačenje. Dubina vode je bila od 50 cm do tri metra. Tu se nalazio prostor za sunčanje i sjedenje. Na vodi je bilo više čamaca u raznim bojama i raznim imenima (gusar, lasta, galeb i dr.). Nije vršena naplata, osim za korištenje kabine. Na kupatilu, pored usluge kafane, prodavali su se pereci, slatkiši i dr. Bile su postavljene i trambuline za skokove u vodu.
Kod sela Zaganovića, južno od Rogatice, dolina se jako sužava. Rijeka ulazi u kanjon dužine 1 km koji se završava kod Tucina potoka. Strane doline u ovom suženju su visoke oko 150 metara, a na stranama su javljaju krški izvori i pećine. Suženje kojim se dalje probija rijeka je klisurasto. Po izlasku iz ove klisure dolina prelazi u kukavičko proširenje kotlinskog karaktera.
Kukavičko proširenje je izgrađeno od sedimentnih tercijarnih naslaga u kojim se nalazi i slojevi mrkog uglja različite močnosti. Iz tog proširenja rijeka se ponovo probija kroz krečnjake i dolomite kod sela Tušine, pri čemu obrazuje kratak kanjonski prolaz čije vertikalne strane iznose 300 metara. Lijevo, na strmin stranama, ima nekoliko manjih pećina. Zatim se strane rijeke ponovo razmiču i šire sve do ušća u Praču.
U gornjem toku Rakitnica ima dinarski smjer (sjeverozapad – jugoistok), a u srednjem i donjem toku njen opći smjer je sjever – jug. Skretanje je posljedica rasjedanja i spuštanja zemljišta, a i kasnijeg usjecanja jezerskih otoka iz oligomiocenaVeći dio sliva rijeke Rakitnice, posebno onaj koji gravitira rogatičkom kotlinskom erozionom proširenju grade oligomiocenske molasne facije, koje čine klastiti i krečnjaci. Na površini ovih naslaga istaložene su mlade kvartarne naslage sadržane u aluvijima i riječnim terasama. Mlađe neogene molasne i kvartarne naslage u dolini Rakitnice i njenih pritoka imaju ulogu hidrogeoloških izolatora. Na osnovu hidrogeoloških odlika sliva, može se reći da preko 90% njegove površine se nalazi u hidrološkim izolatorima, pa je doticanje uglavnom površinsko. Ovakva hidrogeološka pozicija ukazuje na postojanost orografskih razvođa, osim u nekim segmentima Glasinca i djelimično Devetaka hidrološki su neodređena. Razlog tome je karbonarna podloga, koja vrši podzemnu bifurkaciju, pa su orografska razvođa samo pretpostavljena i prenešena su u unutrašnjost.
Sliv Rakitnice predstavlja orografski kontinuirano nagnute morfostrukture Romanije sa Glasincem prema jugoistoku, Devetaka, prema jugu i Sjemeća prema jugozapadu. Ove morfostrukturene padine su horizontalno raščlanjene riječnim dolinama Rakitnice i njenih pritoka. Na horizontalno raščlanjenje uticali su rasjedi, kojim je određena glavna dolina i njene značajnije pritoke Bereg i Sutjeska (Gračanica). Dolina Rakitnice sa pritokama je rasjednog oblika pa se na osnovu ovoga, može suditi da je rasjedno predisponirana i da je naknadnim erozionim procesima dovedena u današnji izgled.
Ona predstavlja evolucionu sukcesiju spajanja jezerskih kotlina, fluvijalnim usijecanjima klisura i kanjona između njih, u jedinstvenu riječnu dolinu. Time se dolina Rakitnice odlikuje polifaznim nastankom. Najznačajnija kotlinska proširenja su; rogatičko kotlinsko proširenje na rijeci Rakitnici, a na pritoci Sutjesci šatorovačko i osovsko kotlinsko proširenje.
Kako se Rogatička kotlina, nalaze u neogenim, odnosno miocenskim naslagama, to upućuje na zaključak da je ona imala jezersku fazu. Tokom miocena, u pred fluvijalnoj fazi razvoja doline Rakitnice, u ovoj kotlini vjerovatno je egzistiralo miocensko jezero. Najznačajnije kanjonasto suženje Rakitnice je ono između Rogatice i ušća u Praču. Dolina Rakitnice, u nekim segmentima imaju odlike epigenetskih dolina, a u donjem toku prema ušću u Praču ima odlike krške sufozione doline preobraćene iz ponorskog pećinskog u površinski krški tok.
Područje sliva Rakitnice pripada umjereno toploj i vlažnoj klimi (Cfb), dok više nadmorske visine prema orografskim razvođima prelaze u vlažne borealne klime sa svježim ljetima (Dfc). S obzirom da vode Rakitnice dreniraju iz planinskog sliva, to je logično da je on u fitogeografskom pogledu pripada planinskoj fluorističkoj oblasti. Od najnižih nadmorskih visina planinskim vijencima na orografskim razvođima smjenjuju se vegetacijski pojasevi, uslovljeni zakonomjernim opadanjem temperature sa porastom nadmorske visine.
Na osnovu godišnjih vrijednosti proticaja, uočava se da period visokih voda traje od februara do maja, što je posljedica sniježne retenzije i povećane količine padavina u tom razdoblju. Niske vode su u periodu od juna do decembra. Maksimalni proticaji se javljaju u martu i aprilu, dok se minimalni proticaji na Rakitnici javljaju u augustu i septembru.

[Slika: 2mqnn15.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:29 PM od Rogatica u srcu.)
28-01-2013 09:08 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
lord garmadon Nije na vezi
Domaćin
********

Poruka: 763
Pridružen: Jan 2013
Ugled: 2
Zahvalio se: 8
14 zahvalnica u 12 poruka
Poruka: #9
RE: Туристичке атракције Рогатице
nik Rogatica u srcu .Mjesto linka mogao si i ovako ljepše izgleda .

[Slika: 38906103.jpg]

Rakitnica je lijeva pritoka rijeke Prače i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Izvire između brda Prisoj i Jasika (Stupni do), nedaleko od sela Šenkovića na istočnom obodu Glasinačkog polja.

Izvorište Rakitnice se nalazi u jednom proširenom amfiteatru u kojem, iz umrtvljenog sipara, izvire veći broj malih vrela koja sva zajedno ne daju ni 100 l/sec. vode.
Rijeka svoj tok završava ušćem u rijeku Praču u Sastavcima, istočno od sela Mesića (zaseok Izgumanje). Dužina toka je 23 km. Izvor rijeke je na visini 760 metara, a ušće ima nadmorsku visinu 460 metara.Visinska razlika je oko 300 metara, što znači da je pad vrlo veliki.
Rijeka i selo Rakitnica su dobili ime vjerovatno po vrbi rakiti kojom je tok obrastao gotovo cijelom dužinom.


[Slika: 31038_424120012951_277672952951_5392360_2962415_n.jpg]

Jedan km nizvodno od izvora, kod sela Rakitnica, prima svoju prvu lijevu pritoku Bereg, koja se u svom gornjem toku zove Sušica. Na ušću Berega u Rakitnicu obrazovao se travertitni prag i vodopad visine 10 do 12 metara.

[Slika: rakitnicarijeka13.jpg+izvor+berega.jpg]

[Slika: 34926_448699272951_277672952951_6026438_1680117_n.jpg]

[Slika: 40653_465437327951_277672952951_6470219_8017410_n.jpg]

Između brda Veliki Kom i Mali Kom prima potok Gračanicu. U Rogatici prima Gračanicu, takođe potok, koji se u srednjem i gornjem toku zove Sutjeska. Nizvodno od Rogatice prima Zaganovički potok, te još neke povremene tokove. S desne strane Rakitnica prima Gučevski potok (Radavu), kod sela Šena Krena, u Rogatici potok Toplik i Tucin potok kod sela Kujundžijevića.

[Slika: 30588_435718212951_277672952951_5668689_4133432_n.jpg]

Od današnjeg izvora Rakitnica je usjekla svoje korito u dnu stare fosilne doline i širi se obrazujući aluvijalnu ravan koja posle 1 km prelazi u rakitničko proširenje, širine od 100 do 300 metara. Samo proširenje je tektonskog porijekla.



Od ušća Berega u Rakitnicu, dolina se sužava u jednolično klisurasto udubljenje sve do ulaska u rogatičku kotlinu kod sela Podgaj, te u tom dijelu obrazuje proširenje, koje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u stvari samo dio rogatičke kotline.
Iz podgajskog proširenja skreće prema istoku gdje je između Velikog Koma i Malog Koma usjekla sutjesku koja je kod sela Zakomo skoro kanjonastog karaktera.



[Slika: 19839_352383797951_277672952951_4851737_8018592_n.jpg]

Strane klisure i kanjona su strme, visoke 220 metara, sa mnogo sipara i nekoliko manjih pećina. U ovom dijelu rijeka ima veliki pad i ima klisurasti izgled sve do sela Podplješevica, sjeverno od Rogatice. Od sela Lukavac do Rogatice, Rakitnica presjeca kotlinu poprečno, pritom meandrira i pravi nekoliko ada u Kolovratu.[Slika: 396092_10150622436577952_2059107984_n.jpg]

[Slika: gg.,nnjuufccc.jpg]

Od ušća Berega u Rakitnicu, dolina se sužava u jednolično klisurasto udubljenje sve do ulaska u rogatičku kotlinu kod sela Podgaj, te u tom dijelu obrazuje proširenje, koje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u stvari samo dio rogatičke kotline.
Iz podgajskog proširenja skreće prema istoku gdje je između Velikog Koma i Malog Koma usjekla sutjesku koja je kod sela Zakomo skoro kanjonastog karaktera.



[Slika: 19839_352383797951_277672952951_4851737_8018592_n.jpg]

Strane klisure i kanjona su strme, visoke 220 metara, sa mnogo sipara i nekoliko manjih pećina. U ovom dijelu rijeka ima veliki pad i ima klisurasti izgled sve do sela Podplješevica, sjeverno od Rogatice. Od sela Lukavac do Rogatice, Rakitnica presjeca kotlinu poprečno, pritom meandrira i pravi nekoliko ada u Kolovratu.[Slika: 396092_10150622436577952_2059107984_n.jpg]

[Slika: gg.,nnjuufccc.jpg]

Dio toka rijeke kroz Rogaticu je uređen i reguliran, a u centru grada, na Rakitnici je kupalište Zakula, gdje se rijeka račvala na dva dijela. Jedan krak (lijevi) je išao za kupalište, a drugi (desni) za vodenicu. Izgradnjom kupališta očišćeno je i prošireno korito, napravljena betonska brana sa daskama za zatvaranje. U ljetnom periodu u jutro bi se brana zatvarala, a naveče bi se voda iz brane ispuštala. Izgrađena je kafana i desetak kabina za presvlačenje. Dubina vode je bila od 50 cm do tri metra. Tu se nalazio prostor za sunčanje i sjedenje. Na vodi je bilo više čamaca u raznim bojama i raznim imenima (gusar, lasta, galeb i dr.).Nije vršena naplata, osim za korištenje kabine. Na kupatilu, pored usluge kafane, prodavali su se pereci, slatkiši i dr. Bile su postavljene i trambuline za skokove u vodu.

[Slika: 575746_10151089642052952_1569998385_n.jpg]

[Slika: DSCFmn1898.jpg]

Kod sela Zaganovića, južno od Rogatice, dolina se jako sužava.
Rijeka ulazi u kanjon dužine 1 km koji se završava kod Tucina potoka. Strane doline u ovom suženju su visoke oko 150 metara, a na stranama su javljaju krški izvori i pećine. Suženje kojim se dalje probija rijeka je klisurasto.
Po izlasku iz ove klisure dolina prelazi u kukavičko proširenje kotlinskog karaktera.



Kukavičko proširenje je izgrađeno od sedimentnih tercijarnih naslaga u kojim se nalazi i slojevi mrkog uglja različite močnosti.
Iz tog proširenja rijeka se ponovo probija kroz krečnjake i dolomite kod sela Tušine, pri čemu obrazuje kratak kanjonski prolaz čije vertikalne strane iznose 300 metara.
Lijevo, na strmin stranama, ima nekoliko manjih pećina. Zatim se strane rijeke ponovo razmiču i šire sve do ušća u Praču.




[Slika: 403916_10151148133817952_523207296_n.jpg]

U gornjem toku Rakitnica ima dinarski smjer (sjeverozapad – jugoistok), a u srednjem i donjem toku njen opći smjer je sjever – jug. Skretanje je posljedica rasjedanja i spuštanja zemljišta, a i kasnijeg usjecanja jezerskih otoka iz oligomiocena
Veći dio sliva rijeke Rakitnice, posebno onaj koji gravitira rogatičkom kotlinskom erozionom proširenju grade oligomiocenske molasne facije, koje čine klastiti i krečnjaci. Na površini ovih naslaga istaložene su mlade kvartarne naslage sadržane u aluvijima i riječnim terasama. Mlađe neogene molasne i kvartarne naslage u dolini Rakitnice i njenih pritoka imaju ulogu hidrogeoloških izolatora. Na osnovu hidrogeoloških odlika sliva, može se reći da preko 90% njegove površine se nalazi u hidrološkim izolatorima, pa je doticanje uglavnom površinsko. Ovakva hidrogeološka pozicija ukazuje na postojanost orografskih razvođa, osim u nekim segmentima Glasinca i djelimično Devetaka hidrološki su neodređena. Razlog tome je karbonarna podloga, koja vrši podzemnu bifurkaciju, pa su orografska razvođa samo pretpostavljena i prenešena su u unutrašnjost.
Sliv Rakitnice predstavlja orografski kontinuirano nagnute morfostrukture Romanije sa Glasincem prema jugoistoku, Devetaka, prema jugu i Sjemeća prema jugozapadu. Ove morfostrukturene padine su horizontalno raščlanjene riječnim dolinama Rakitnice i njenih pritoka. Na horizontalno raščlanjenje uticali su rasjedi, kojim je određena glavna dolina i njene značajnije pritoke Bereg i Sutjeska (Gračanica). Dolina Rakitnice sa pritokama je rasjednog oblika pa se na osnovu ovoga, može suditi da je rasjedno predisponirana i da je naknadnim erozionim procesima dovedena u današnji izgled.
Ona predstavlja evolucionu sukcesiju spajanja jezerskih kotlina, fluvijalnim usijecanjima klisura i kanjona između njih, u jedinstvenu riječnu dolinu. Time se dolina Rakitnice odlikuje polifaznim nastankom. Najznačajnija kotlinska proširenja su; rogatičko kotlinsko proširenje na rijeci Rakitnici, a na pritoci Sutjesci šatorovačko i osovsko kotlinsko proširenje.
Kako se Rogatička kotlina, nalaze u neogenim, odnosno miocenskim naslagama, to upućuje na zaključak da je ona imala jezersku fazu. Tokom miocena, u pred fluvijalnoj fazi razvoja doline Rakitnice, u ovoj kotlini vjerovatno je egzistiralo miocensko jezero. Najznačajnije kanjonasto suženje Rakitnice je ono između Rogatice i ušća u Praču. Dolina Rakitnice, u nekim segmentima imaju odlike epigenetskih dolina, a u donjem toku prema ušću u Praču ima odlike krške sufozione doline preobraćene iz ponorskog pećinskog u površinski krški tok.
Područje sliva Rakitnice pripada umjereno toploj i vlažnoj klimi (Cfb), dok više nadmorske visine prema orografskim razvođima prelaze u vlažne borealne klime sa svježim ljetima (Dfc). S obzirom da vode Rakitnice dreniraju iz planinskog sliva, to je logično da je on u fitogeografskom pogledu pripada planinskoj fluorističkoj oblasti. Od najnižih nadmorskih visina planinskim vijencima na orografskim razvođima smjenjuju se vegetacijski pojasevi, uslovljeni zakonomjernim opadanjem temperature sa porastom nadmorske visine.
Na osnovu godišnjih vrijednosti proticaja, uočava se da period visokih voda traje od februara do maja, što je posljedica sniježne retenzije i povećane količine padavina u tom razdoblju. Niske vode su u periodu od juna do decembra. Maksimalni proticaji se javljaju u martu i aprilu, dok se minimalni proticaji na Rakitnici javljaju u augustu i septembru.


Izvor
Izvor informacija
(Zadnja izmena: 29-01-2013 12:30 PM od lord garmadon.)
29-01-2013 12:03 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
više od igre Nije na vezi
Prijatelj
******

Poruka: 323
Pridružen: Oct 2011
Ugled: 11
Zahvalio se: 47
40 zahvalnica u 34 poruka
Poruka: #10
RE: Туристичке атракције Рогатице
Izvor informacija
Kolega lorde mala ispravka u unošenju izvora .Th_bye

Severni vetar nosi kišu, a potajni jezik lice srdito.
29-01-2013 12:37 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #11
RE: Туристичке атракције Рогатице
Rijeka Sutjeska-Sućeska (Gračanica)

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01...anica.html
[Slika: 25uh7as.jpg]
Rijeka Sutjeska je lijeva pritoka rijeke Rakitnice. Do sela Seljani, zaseok Gradac (Hladno vrelo) rijeka se zove Sutjeska (mještani je nazivaju i Sućeska), a odatle do utoka u rijeku Rakitnicu se zove Gračanica. Dužina njenog toka iznosi oko 13 km. Njeni izvori su na visini od oko 800 m, a ušće 525 m, tako da visinska razlika iznosi oko 275 m.
Nekad je to bio veći vodeni tok na kojem je radilo nekoliko vodenica. U selu Osovu, kod hana Hodžić Šećana je prije bila vodenica, i u Rogatici, neselju Gračanici (Dijanovini), Šušin mlin. Širina riječnog korita je ranije bila i do 5 m, a dubina do 1,5 m. Međutim, zbog krškog sastava zemljišta, rijeka je našla ponor na izlasku iz osovske kotline. 1939 godne ovaj tok se izgubio, a obrazovala se tipična suhodolina u sušnom dijelu godine, od osovske do seljanske kotline(riječnog proširenja). U jesen i proljeće, za vrijeme padanja obilnih kiša i topljenja snijega koritom protiće voda, pošto ponori ne mogu uvjek da prime svu količinu vode.
Rijeka nastaje od Male Sutjeske i Velike Sutjeske u osovskoj kotlini. Osovska kotlina je visoka od 720 do 800 m, izgrađena je od uskog pojasa neogenih sedimenata. Ovi sedimenti nastali su u manjem rovu nastalom spuštanjem trijaskih slojeva između grebena Mednika ne sjeveru i Koštice na jugu. Korito osovske kotline je, dakle, omeđeno sa dva uporedna rasjeda, čiji je pravac pružanja gotovo istok-zapad. Osovski basen je vjerovatno bio u vezi na sjeveroistoku, preko prevoja Lijeska, sa nešto većim neogenskim basenom na širem području Borika.
Male Sutjeske izvire u zapadnom dijelu osovske kotline u Kruševiku (Rakitoviku), a Velika Sutjeske izvire u istočnom dijelu iste kotline ispod brda Gradac. Mala Sutjeska prilikom svog toka u jugozapadnom dijelu osovske kotline, kod Klade prima istoimeni potok. Oba potoka teku prema jugu, izlaze iz osovskog polja, gdje im se dolina sužava. Potoci zaobilaze brdo Ljubeš (Mala Sutjeska sa zapada, a Velika Sutjeska sa istoka), i sastaju se u Kadarevom dolu te čine riječicu Sutjesku. Suženje je dugo 500 metara, strane doline su visoke 50 metara..
[Slika: 2pz09w1.jpg]
Od zaseoka Podubac do Ljučica riječica protiče jugozapadnim dijelom šatorovske kotline. Šatorovska kotlina ima izdužen oblik i pruža se u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Dužina kotline je oko 3 km, a širina oko 1,2 km. Nadmorska visina kotline je oko 700 metara. Na području kotline ima nekoliko manjih tokova koji se ulijevaju u Sutjesku. To su Trnovik i Nova voda u selu Okruglom, a na jugu kotlinskog proširenja kod sela Tmorni Do potok Brestovik. Ovi potoci nastaju od istoimenih izvora. Izvori su lijepo uređeni. U Okruglom je 1931. godine uređena voda. Izgrađen je rezervoar, kraći vodovod i česma sa koritima za napajanje stoke. Poslije 1945 god. uređena je voda u selu Šatorovićima, kod škole na Trnoviku i Tmornom Dolu.
Na izlasku iz šatorovskog kotlinskog proširenja, od Ljučica do Prosjeka u selu Seljani u Krivim stranama dolina Sutjeske ponovo se sužava. Riječica probija klisuru između Debelog brda i Orlje brda, a duga je oko 2 km . U klisuri u Dubokom dolu imao je izvor čiste i hladne vode. Tu su se putnici u toku vrelih ljetnih dana zaustavljali da odmorei ugase žeđ iz hladnog izvora.
U selu Seljanima prima Seljanski potok sa lijeve strane, koji izvire kod zaseoka Ovlagija. Seljansko proširenje djeluje kao zasebna kotlina, mada je u stvari samo dio rogatičke kotline, jer je visina vode u nekadašnjem oligomioscemskom jezeru u rogatičkoj kotlini ležala na prostoru koji danas ograničava 800-ta izohipsa. Tako visok nivo vode u ovom basenu bitno je uticao na kasnije formiranje doline (epigenije) riječice Sutjeske (Gračanice). Visina jezerskih sedimenata u seljanskoj kotlini je na oko 740 m, dok su riječne terase u tri nivoa i njihova visina odgovara terasama u drugim dijelovima rogatičke kotline.
I ovdje se pojavljuje nekoliko većih vrela od kojih je najveće „Hladno vrelo“ na izlasku iz seljansku kotline ispod Mrke stijene (705 m), kod zaseoka Gradac. Hladno vrelo je vrlo jako, daje 45 litara/sekundi vode, i do 1980 g je bilo glavni snadbjevač vode za Rogatici. Vrelo je kaptirano još 1905 g, izgrađen rezervoar na Plandištu, a odatle je vodovodom dugim 4 km odvedena voda u Rogaticu. Do vrela rječica ima naziv Sutjeska, a odatle nizvodno, do utoka u rijeku Rakitnicu se naziva Gračanica. Nizvodno od „Hladne vode“ Gračanica je usjekla sutjesku (kratka klisuru) u krečnjačkim sedimentima do „Tatomirove kuće". Ova sutjeska je epigenetska (nastala nakon oticanja oligomiocenskog jezera), dugu je oko 500 metara, a visoka je do 150 metara.
Tu Gračanica ulazi u rogatičku kotlinu. Nizvodno od “Tatomirove “ kuće prima sa desne strane potočić, i hita dalje kroz vrbake preko Dijanovine do Vrbanje i prvih kuća u mahali Gračanica. Na tom području na riječici je bilo više jazova, na kojima su se djeca iz Gračanice kupala u toploj i čistoj vodi. Od Vrbanja pa sve do ušća u Rakitnice, kod “Hajvanske pijace” korito je bilo uređeno kamenim zidovima. Pred rat 10-tak godina korito je betonirano, sve od ušća u Rakitnicu do kraja Vrbanje, a velike topole koje su bile uz korito posječene su. Ovako okovana u beton izgubila je dušu, ostale su samo uspomene i priče na lijepa stara , prohuala vremena.
Iz Dijanovine odvajao se krak riječice lijevo koji je tekao kroz Šuplju gromilu, Gračanicu i Tekiju i ulijevao se u Rakitnicu kod Crkvenog mosta uzvodno 100 metara. Preko korita postojao je veći broj drvenih mostova koje su gradili stanovnici ove mahale do svojih kuća ili imanja. Na lijepo uređenom koritu mještani su imali svoja prala gdje su prali sve do vremena kada je izgrađen vodovod u Rogatici. Gračanica je bila bogata potočnom pastrmkom i vrlo rijetkom pastrmkom zlaticom (zlatkom) sve do Seljana. Pastrmka se najčešće lovila rukama, a neki mještani i "na krošnju". Riba se hvatala ispod kamenja u koritu ili u žilama vrba kojim je cijelim tokom bila obrasla rijeka do Seljana.
[Slika: m76m9s.jpg]
Sutjeska(Gračanica) se znala izliti za vrijeme proljetnih i jesenjih kiša, ali nije nanosila veće štete. Zabilježena je poplava iz 1937 godine sa katastrofalnim posljedicama. Na slivnom području Sutjeske je došlo do obionijih padavina, „provale oblaka“, koja je prouzrokovala velike bujice. Tako veliku količinu vode nije moglo prihvatiti korito rijeke, pa je bujica sve pred sobom nosila i uništavala. Pola grada Rogatice je bilo pod vodom. Odneseni su svi mostovi u naselju Gračanica. Pošto se to dogodilo u ljetnom periodu, uništeni su svi poljoprivredni usjevi u kotlinama do kojih je došla bujica.
Morfoloski je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. U njoj su spustene tri male kotline: osovska, šatorovska, seljanska i nešto prostranija rogatička kotlina. Kotline su međusobno spojene dolinskim suženjima klisurastog izgleda. Svaka od ove četiri kotline nalaze se oko 100 m jedna iznad druge. Ova površ najvećim dijelom je geološki sastavljena od trijaskih krečnjaka, a manjim dijelom od jurskih i neogenih slojeva stijena . U stijenama preovladava mehaničko raspadanje, dok je karst plitak i sporadičan, bez velikih i izrazitih karstnih oblika. Zemljište je mjestimično ispresijecano mladim rasjedima i duž njih su spustene potoline u kojima su se obrazovala jezera u pliocenu i diluvijumu. Otuda na dnu kotlina i po njihovim obodima ima jezerskih sedimenata. Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu, ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlacenja i nalaze se na raznim nadmorsim visinama u kotlinama. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača, odnosno doline tih rijeka nisu imale sadasnju dubinu. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rjeka počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom pliocena. Sama površ na kojoj se razvijaju ove rjeke formirana je tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Dolina Drine, kao i doline spomenutih rjeka, starije su od pleistocena (ledeno doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rjeke su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Dolina Sutjeske je rasjednog oblika pa se na osnovu ovoga, može suditi da je rasjedno predisponirana i da je naknadnim erozionim procesima dovedena u današnji izgled. Ona predstavlja evolucionu sukcesiju spajanja jezerskih kotlina, fluvijalnim usijecanjima klisura (sutjeski) između njih, u jedinstvenu riječnu dolinu. Time se dolina Sutjeske odlikuje polifaznim nastankom.
(Zadnja izmena: 29-01-2013 08:11 PM od Rogatica u srcu.)
29-01-2013 08:06 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #12
RE: Туристичке атракције Рогатице
SREDNJOVJEKOVNI GRAD BORAČ
autor: Mirsad Durmišević

http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01...borac.html
u PDF https://www.box.com/s/9cyts4cf6gtj4z7phpmd

[Slika: 2lkup2f.png]
Skica nekadašnje tvrđave Borač i grb Pavlovića

Na oko desetak kilometara od Rogatice nalaze se ostaci srednjovjekovnog grada Borča. Borač se po prvi put pominje u X vijeku u djelima vizantijskog cara i pisca Konstantina Porfirogeneta kao utvrđenje.Župa Boračka je u prvo vrijeme bila dosta mala, predstavljala je niže upravno tijelo, ali kasnije,kada je u njoj proširivanjem granica u području starovlaških planina sa obje strane rijeke Drine obuhvaćen veći broj naselja i kada je cijeli ovaj kraj ušao u fazu razvijenog feudalizma „SLAVNI GRAD"Borač(tako ga nazivaju mnogi historičari)sa svojim Varošištima postao je politički, kulturni, privredni, pa i saobraćajni centar u zemljama feudalnih gospodara Pavlovića, koji su iz njega vladali svojim podanicima.Pod svojom vlašću držali područje između gornjeg toka Bosne i Drine na istoku i Trebinja i Cavtata na jugozapadu.Tokom prvih godina turske vlastii sam trg Rogatica nazivao se Borač, odnosno, pazar Borač.
[Slika: 2640rhh.jpg]
[Slika: 5mk38h.jpg]
Porodica Pavlović, ostavila je za sobom šest pečata i svi oni kao osnovnu heraldičku sliku imaju kulu, odnosno utvrđen grad. Najstariji prikaz je sa pečata iz 1397. gde je prikazan grad sa jednom i sa tri kule. Utvrđeni grad sa pečata Pavlovića verovatno je izrađen po uzoru na dubrovačke pečate. Ovaj grad koji se javlja na pečatima verovatno je bio u upotrebi kao porodični grb. Na "ilirskim" grbovima je grb Pavlovića prikazan kao utvrđeni grad sa tri kula i na štitu i na čelenci. Na štitu crvene boje grad je zlatan, u čelenci je crven. Autor Ohmućevićevog grbovnika je na štit dodao i tri zlatna ljiljana. Rekonstrukcija na slici je data prema grbovniku Korenića-Neorića a kule su prikazane na osnovu pečata.
[Slika: 9gbodi.jpg]
Borač je podignut na teško pristupačnom stjenovitom terenu iznad lijeve obale rijeke Prače, iskorišćeno je najpogodnije mjesto - jedna oštra krivina gdje se rijeka Prača, probijajući se kroz klisuru okomitih strana, naglo savija u okuku. Na tom mjestu Prača sa dvije strane zapljuskuje istureno brdo, čiji se oštri grebeni spuštaju vertikalno do same vode, tako da obezbjeđuju prirodnu zaštitu području na višim kotama.Brdo na kome se nalaze ostaci srednjovjekovnog Borča, kako ga opisuju istraživači, umnogome liči na kamilja leđa. Grad se sastojao iz više dijelova koji ukazuju na različite etape građenjaje. Podignut na tri kote nejednake visine, a obuhvata ogroman kompleks nekadašnjih monumentalnih građevina koje se nižu u dužini od oko 800 metara. Na najvišoj, središnjoj koti, vide se i danas ruševine nekadašnjeg dvora, omeđenog kulama i zidinama koje su ga štitile. Zidovi su bili debljine i do tri metra. .Kaldrmisan put povezivao je sva tri dijela Borča na lijevoj strani Prače: Veliku stijenu, Veliku i Malu Gradinu. Na desnoj strani Prače od mosta je vodila staza na Vis, gdje se nalazi Dolovska Gradina sada nazvana po selu Dolovi.
U neposrednoj blizini Borča nalazi se selo Varošište, lokalitet Carina i lijepa nekropola stećaka.To nam govori da je Borač imao i svoje predgrađe,koje se pominje u dubrovačkim istorijskim dokumentima kao Sootto Borac-Podborač.Tu se nalazio trg s carinarnicom, do kojeg je vodio stari karavanski put dolinom rijeke Prače ka Drini.Grad se širio uporedo sa jačanjem političke snage i ugleda porodice Pavlović. Važno je naglasiti,da uz kraljevske gradove Bobovac i Jajce, po opsegu u čitavom arhitektonskom sklopu, Borač ulazi u red najvećih utvrđenih gradova na prostoru srednjovjekovne bosanske države i negovi bedemi spadaju među najsnažnije u bosanskohercegovačkoj srednjovjekovnoj tvrđavskoj arhitekturi. Površina grada obuhvaćena zidinama iznosi preko 25 000 m². Na Borču građevinski radovi nisu do kraja završeni, da su palata i ostali objekti unutar obujmnog zida zaštićeni i veoma dugim jarkom, širokim oko tri metra sa ostacima ležišta od grada u njihovim profilima, preostalih od isčezlih pokretnih mostova
Bio je stalna rezidencija,omiljeno boravište Pavlovića, gdje su živjeli, vršili sviju vlast, izdavali povelje, primali strane diplomate i obavljali druge poslove. U Borač su dolazili dubrovački slikari, kovači i druge zanatlije.Vojvoda Radoslav Pavlović imao je kuću u Dubrovniku i bio je počasni dubrovački građanin.Knezovi Pavlovići - Radenovići držeći pod svojom vlašću dobar dio karavanskog puta koji je Dubrovnik vezivao s balkanskim zaleđem, stekli su veliko bogatstvo od carina i trgovine. Njihov pečat na kojem je bio oslikan grad s tri kule i danas se čuva u dubrovačkom arhivu, a grad Rogatica je ranije koristila izgled njihovog grba kao zaštitini znak.Borač nije preživio propast bosanske države. Nakon turskog osvajanja u ovome kraju došlo je do znatnih promjena. Grad Borač sa svojim Varošištima je opustio. Njegovo predgrađe je još samo kratko bilo u životu.Već prije 1485.godine bio je napušten i pao je u zaborav. Stariji stanovnici sjećaju se vremena kada su kao djeca čuvajući stoku i igrajući se između zidina tražili podzemne prolaze i skriveno blago o kojima su slušali od starijih. Tom prilikom je Zora Pereula, sada već starica, pronašla zlatan prsten. Ipak, osim probnih iskopavanja, do sada nije ništa učinjeno da bi se ovaj spomenik istorije rekonstruisao i istražio.Borač, nekada simbol moći i ugleda porodice Pavlović,danas je samo kompleks ruševina zaraslih u korov, a mogao bi da bude turistički dragulj.Opština Rogatica planira iz sredstava budžeta uraditi prilazni put, očistiti prilaze zidinama i postaviti klupe, jer za nešto više nemaju sredstava.

Vrijedno je napomenuti da postoji vjerovatnost da je Borač, o kojem je ovdje riječ, druga tvrđava toga imena, a da je prva i starija bila na suprotnoj strani Mesića, između današnjih sela Borača i Brčigova, gdje se još i sada na jednoj kosi vide ostaci neke tvrđave. Na ovaj zaključak upućuju ne samo ostaci tvrđave nego i ime samog današnjeg sela Borač, koje se nalazi neposredno uz tvrđavu.(Alija Bejtić, Rogatica, Srednji vijek, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 35.)
[Slika: 2mcc843.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:32 PM od Rogatica u srcu.)
01-02-2013 10:33 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #13
RE: Туристичке атракције Рогатице
Vrelo rijeke Bereg

Autor. Mirsad Durmišević

[Slika: 28riqz5.jpg]

Bereg je lijeva pritoka rijeke Rakitnica koja se ulijeva u rijeku Praču. Ime je dobila po obližnjem selu Bereg. Vrelo rijeke Bereg nalazi se na području općine Sokolac, nastaje iz dubokog otvora, oko pet metara prečnika iz kojeg se preljeva bistra i hladna voda. Prelijevajući se stvara nekoliko potočića koji se spajaju, čine rijeku koja ulazi u kanjon. Ispod vrela se nekad nalazio i mlin, a nizvodno je granica općine Rogatica. Sa vrela su se snadbjevali vodom mještani sela Vjetrenik i Jasik. Kanjon koji pravi riječica je teško prohodan, ribari su bili jedini, ali česti posjetioci jer je riječica bogata potočnom pastrmkom. Pristup vrelu je sada onemogućen, jer je izvor kaptiran. Voda sa izvora Bereg transportuje se cjevovodom dugim 13 kilometara do novoizgrađene Fabriku vode “Aqua life” u Sokolcu. Kapacitet cjevovoda je oko 60 litara vode u sekundi, a fabrika će puniti 16 hiljada boca na sat. Nagazirana voda koja će se ovdje proizvoditi, po svom sastavu spada među najkvalitetnije u Evropi jer dolazi iz ekološki čiste sredine sa dubina 218 metara. Preduzeće “Kreator” ima zaključen ugovor o koncesijama na Bereško vrelo sa resornim ministarstvom u Vladi Republike Srpske na 30 godina.Veći dio proizvodnje će se izvoziti. Međutim, najvjerovatnije zbog promjene kvaliteta vode prilikom dugog transportovanja kroz plastične cijevi, voda mjenja svoj kvalitet pa je izvoz sada upitan!

[Slika: 2mydld0.jpg]

[Slika: 34hdyxy.jpg]

[Slika: 2cgmu8h.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:33 PM od Rogatica u srcu.)
03-02-2013 11:12 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se F5SRH Olivier
F5SRH Olivier Nije na vezi
Član
**

Poruka: 45
Pridružen: Jan 2013
Ugled: 5
Zahvalio se: 37
6 zahvalnica u 6 poruka
Poruka: #14
RE: Туристичке атракције Рогатице
Hello,

I am French, with e74yl friend, your information is valuable for me, very beautiful scenery. I will visit your area in August 2013.
good day.
HVALA.

Olivier

A friendship can be born on the earth's driest and most improbable.
03-02-2013 12:51 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
više od igre Nije na vezi
Prijatelj
******

Poruka: 323
Pridružen: Oct 2011
Ugled: 11
Zahvalio se: 47
40 zahvalnica u 34 poruka
Poruka: #15
RE: Туристичке атракције Рогатице
(03-02-2013 12:51 PM)F5SRH Olivier Piše:  Hello,

I am French, with e74yl friend, your information is valuable for me, very beautiful scenery. I will visit your area in August 2013.
good day.
HVALA.

Olivier

Welcome to Rogatica.Th_bye

Dosta o turističkim ponudama Rogatice možete vidjeti u ovom klipu .Obavezno pogledajte.




Severni vetar nosi kišu, a potajni jezik lice srdito.
(Zadnja izmena: 03-02-2013 05:08 PM od više od igre.)
03-02-2013 04:24 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se F5SRH Olivier
F5SRH Olivier Nije na vezi
Član
**

Poruka: 45
Pridružen: Jan 2013
Ugled: 5
Zahvalio se: 37
6 zahvalnica u 6 poruka
Poruka: #16
RE: Туристичке атракције Рогатице
Thank you, nice video Rogatica seen on this video Hotel "Park" thank you again.

Hvala.

A friendship can be born on the earth's driest and most improbable.
03-02-2013 05:13 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se više od igre
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #17
RE: Туристичке атракције Рогатице
Srednjovjekovni grad Vratar

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/02...ratar.html

[Slika: mb4gph.jpg]
Kraljeva stolica na Vratarskom Gradu sa kojeg mjesta vidite sve do Drine.

[Slika: 2vsoho0.jpg]
Ostaci ovog grada nalaze se 5 kilimetara zapadno od sela Žepi. Bio je podignut na jednom visokom (745 m), vrlo strmom i teško pristupačnom grebenu smještenom na drugoj obali rijeke Žepe. Na gradu su i danas očuvani temelji, zidovi četiri okrugle kule, ostaci velike sale i sudačka stolica uklesana u matičnoj, živoj stijeni.Dvije okrugle kule s promjerom od 5 m, okrenute prema istoku i zapadu, spojene su s južne strane do 110 m dugim zidom, koji se do 10 m lomi na istočnu i zapadnu stranu. Od sjevera nije bilo zida. Između tih kula bila je zgrada pravokutnog oblika, udaljena od kula po 40 m. Pred istočnom kulom bila je još jedna kula istog promjera,a od grada je odmaknuta 40 m. Mjestimice se očuvao zid do 3 m visok.O značaju naselja govori i podatak da su na rijeci Žepi, koja je lijeva pritoka rijeke Drine, izgrađena dva kamena mosta iz vremena osmanske uprave - jedan koji se nalazi u neposrednoj blizini izvora rijeke, dok je drugi bio lociran desetak metara iznad njezinog ušća, na trasi prometnice koja se u Višegradu odvajala od starog stambolskog druma i nizvodno pratila lijevu obalu Drine. Do grada se moglo doći samo sa južne strane zbog izuzetno složenog planinskog reljefa. Cijelo brdo na kome se nalaze ostaci grada prokopano sustavom tunela i kanala.
U okolini naselja pronađeno je nekoliko pojedinačnih stećaka, i jedna nekropola u selu Ljubomišlje. Stećci postoje i u drugim, okolnim selima, a jedan od najbolje očuvanih nalazi se u selu Tulež na groblju Trojan, no nema preciznijih podataka od kada datira. Prema legendi i ovaj grad je zidala prokleta Jerina, a grad je razorio i zauzeo izvjesni Redžep-paša. A za srednjevjekovni grad i njegovu gospodaricu Prokletu Jerinu vezane su mnoge legende, pa i ona da je prilikom gradnje, da bi ubrzala rad radnika pri dodavanja kamena iz ruke u ruku, kamen grijala na vatri.
Bila su još dva grada ovog imena: Vratar u župi Luka oko ušća Neretve i Vratar u Sutjesci, na putu iz Gacka u dolinu Drine.
[Slika: 2co0ubk.jpg]

[Slika: 29xj5t3.jpg]

[Slika: 27yda11.jpg]
(Zadnja izmena: 07-02-2013 12:02 AM od Rogatica u srcu.)
04-02-2013 11:51 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
 Zahvalio se Komšija više od igre F5SRH Olivier
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #18
RE: Туристичке атракције Рогатице
Rijeka Žepa

autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2012/03...-zepa.html

[Slika: w0p0tk.jpg]
Vrelo od Rijeka Žepa nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1 537 m). Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 km. Ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap koje se nalazi se na 291 m nadmorske visine. Ova akumulacija je duga 54 km, a području Žepe (MZ Žepa) pripada u dužini od oko 4,5 km. Njegova ukupna površina je 12,4 km², zapremina vode 340 miliona m³, a najveća dubina je 70 metara. Vertikalna razlika rijeke Žepe od izvora do ušća iznosi 689 m, a pad riječnog korita 2,74 %. Koeficijent razvitka riječnog toka je 1,43.
[Slika: x26ljc.jpg]
Na osnovu izgleda talvega može se reći da rijeka Žepa ima stupnjeviti uzdužni profil, koji se sastoji od nejednakih padova, pri čemu se u pojedinim sektorima javljaju prelomi i veći padovi sa slapovima i brzacima.
[Slika: aoqpee.jpg]
[Slika: 2nq8iea.jpg]
Ušće Žepe u Perućačko jezero

Dolina Žepe je kompozitnog karaktera i sastoji se od proširenja i suženja. Pritoke rijeke Žepe su kratkog toka i to su uglavnom manji potoci stalnog ili povremenog karaktera. Njihov vodostaj direktno ovisi o količini padavina. Nakon otapanja snijega ili intenzivnih padavina poprimaju bujični karakter, što ima za posljedicu jaku eroziju na uzdužnom profilu. Najznačajnije pritoke Žepe su Radavski potok i Budučin potok.
Lokalitet VS Žepa na vodotoku Žepa udaljen je cca 1,5 km od ušća u akumulaciju Bajina Bašta pa prema tome, hidrološka stanica relevantno reprezentuje količine protoke na vodotoku Žepa.Također, obzirom da u periodu 1965-1967 godina i 1982-1985 godina, nisu vršena hidrometrijska mjerenja protoka i činjenicu da je korito promjenjivo – podaci o vodostajima iz navedenog perioda nisu tretirani. Tako, stvarno razdoblje hidrološke obrade je: 1962-1964 godina i 1968-1981 godina.
[Slika: 2a7a7pf.jpg]
Tabela : Srednja vrijednost proticaja rijeke Žepe od 1962-1981. godine (m³/s). (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

Na osnovu podataka iz tabele može se zaključiti da rijeka Žepa ima nivalno-pluvijalni (snježno-kišni) režim. Maksimalni proticaj javlja se u proljeće i to u aprilu i maju, što je posljedica otapanja snijega i povećane količine padavina. Minimalni proticaj javlja se u avgustu i septembru, kao rezultat smanjene količine padavina i povećanog isparavanja. Srednji godišnji proticaj je 3,76 m³/s, dok je minimalni proticaj zabilježen u septembru 1971. godine i iznosio je 1,04 m³/s, a maksimalni proticaj u decembru 1968. godine (37,7 m³/s). Prema podacima iz tabele vidljivo je da rijeka Žepa najveću srednju vrijednost proticaja, za navedeni period, ima u aprilu 5,85 m³/s a najmanju u julu 2,62 m³/s .
U zapadnim dijelovima područja Žepe, a to su Međeđak, Ratak i sela Laze, Borovac i Mislovo, nema niti jednog izvora vode ni površinskog toka. Padavinske vode sa ovog prostora poniru sistemima prslina, pukotina i kanala i izbijaju na topografsku površinu u vidu izvora i vrela na više mjesta u neposrednoj blizini korita rijeke Žepe. S druge strane, sjeverni, istočni i južni dijelovi područja Žepe obiluju izvorima. To su najvećim dijelom kontaktni izvori, kod kojih se isticanje voda na topografsku površinu odvija na mjestu otvorenog podzemnog sistema, kontakta vodopropusne povlatne serije sa vododrživom podinskom serijom. Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo. Nalazi u podnožju krškog odsjeka na kome se primijećuju hidrološki aktivne i pasivne pukotine. S obzirom na izdašnost i način izlivanja vode može se reći da ima obilježja vrela voklijskog tipa, a voklijska vrela su vodonosna i izdašna vrela iz kojih se voda izlaznim kanalima iz dubine izliva na topografsku površinu. U neposrednoj blizini vrela nalazi se pećina većih dimenzija iz koje ističe voda samo u vrijeme povodnja ( sistem estavele).
[Slika: xl9dhv.jpg]
[Slika: n2bwyh.jpg]
[Slika: fvh3is.jpg]
[Slika: 2dr53yq.jpg]
[Slika: k1qsjn.jpg]
(Zadnja izmena: 06-02-2013 02:01 PM od Rogatica u srcu.)
06-02-2013 01:52 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #19
RE: Туристичке атракције Рогатице
BATOVO
autor: Mirsad Durrnišević
Tekst jje pisan 1982 godine!
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/06/batovo.html
http://www.facebook.com/video/video.php?...258782004#
[Slika: 2kinux.jpg]
Batovo, predio u jugoistočnoj Bosni, je naziv polja i grupe rubnih naselja koja po geografskom položaju, donekle i po tradiciji gravitira ka Rogatici. Teritorijalno ovo područje je u sastavu SO Rogatica, MZ Stjenice a ima sopstvenu k.o. Sočice. Popisom obuhvaćena naselja ovog područja su: Brezje, Dobrače, Jarovići, Mahala, Rusanovići, Sočice I Vrlazje. Područje obuhvata prostor od oko 18 km.
[Slika: 25hebg8.jpg]
sl.1. Topografska karta Batova

Prostor Batova je udaljen od Rogatice 25 km I povezan je putem do Han-Stjenica (10 km). Tu se uključuje na magistralni put Sarajevo-Rogatica-Ustiprača. Od Sarajeva je udaljen 65 km, a od Sokoca 25 km. Veoma veliki značaj za ovo područje imala je uskotračna željeznička pruga Sarajevo-Višegrad—Titovo Užice sa kojom je ovaj prostor bio povezan lokalnim putem do Banj Stijene. Postoje realni izgledi da se saobraćajna veza poboljša između dva glavna centra kojima gravitira ovo područje, a to su Rogatica i Sarajevo. Ako se dio asfaltong puta Sarajevo-Pale nastavi graditi preko Batova za Ustipraću to bi pomoglo I brži privredni razvoj ovog područja.

Geološki sastav i reljef

Prema zastupljenosti stratigrafskih članova geološka građa Batova i njegove okoline je vrlo jednostavna, ali u tektonskom pogledu dosta složena. Razvijene su samo trijaske naslage, i to anizijski, slojeviti i bankoviti, do masivni krečnjaci i dolomite izdvojeni u južnom dujelu kartom obuhvaćenog terena (Gosina planina ), prema dolini rijeke Prače. Ostali najveći dio terena izgrađen je od debelog kompleksa karbonatnih stijena srednjeg i gornjeg trijasa koji međusobno nisu rasčlanjeni. To su pretežno masivni do bankovitni, svijetli, rjeđe rumeni i sivi krečnjaci I dolomiti . Slojevitost je izražena, a slojevi blago padaju ka sjeveroistoku. Krečnjaci su bogati faunom. Na obodu Batova polja krečnjački slojevi su jako poremećeni. Batovo polje je pokriveno kvartarnim sedimentom za koje pouzdano nije utvrđeno da li su oligomiocenske ili pleistocenske starosti. To su uglavnom ilovača.
U tektonskom pogledu ovaj teren je dosta složen. Izdvojeni su mnogi rasjedi različitog pravca pružanja, od kojih su mnogi pokriveni ili pretpostavljeni . Od krupnih strukturnih oblika izdvojeno je čelo kraljušti pravca pružanja istok – zapad gdje su krečnjaci srednjeg i gornjeg trijasa navučeni preko starijih anazijskih krečnjaka .
[Slika: 2d7irn7.jpg]
sl.2. Geološka karta Batova

U reljefnom pogledu cijeli prostor se može podijeliti u tri zasebne reljefne cjeline. Na jugu se prostire Gosina planina koja na sjevernim padinama se dijelom spušta u prostor Batova. Za razliku od Gosine planine Batovo predstavlja karstnu površ koja posjeća na malo karstno polje sa svim karstnim oblicima osim ujezeravanja. Nadmorska visina polja je oko 750 m (sl.3.).
[Slika: k1ypms.jpg]
sl. 3. Batovo polje

Na sjeveru površ Batova prelazi u blaga uzvišenja čija visina se kreće do 900 m. Južne padine uzvišenja su izuzetno raščlanjene sa mnoštvom karstnih formi od kojih su najtipičnije vrtače.
Viši dijelovi cijelog prostora bili su jače izloženi karstnim procesima . Zato su ovdje karstni oblici izraženiji. Na to je uticala i raščlanenost krečnjačke mase od koje zavisi vertikalni razvitak karstanih oblika. Čistoća krečnjaka i mnogobrojne pukotine , kao i poremećenost slojeva usljed tektonskih pokreta bili su takođe od velikog značaja. Nije teško objasniti razvijenost karstnih oblika u ovom području. Tu je Prača najdublje usjekla svoju dolinu i time stvorila povoljne uslove za stvaranje karstnih oblika.
U Batavu polju karstni oblici su vrlo česti. Dužina polja je 1800 m, širina 1000 m, a blago je nageto ka jugoistoku i podudara se sa pravcem pružanja polja (sjeverozapad, jugoistok). Po dnu je karakteristično slijeganje terena sa ponorima, naročito u jugoistočnom dijelu. Pored ponora Batovo po svom dnu ima velikih udubljenja ( vrtača), a u sjeveroistočnom dijelu veliku pečinu u obliku bunara, zvanu “Zvekanj” sa relativno malim gornjim otvorom , ali sa velikim prostorijama u dubini (sl.4). Na obodu polja javlja se čitav niz prolaznih formi kao što su: završetak suhe doline na sjeverozapadu, ljevkaste doline i ponori.
Cijelo ovo područje ima veliki broj recentnih(fosilnih), površinskih I podzemnih kasrtnih oblika. Tektonske osobine reljefa su izražene što ukazuje na veliku dinamiku ovog prostora. Današnji reljef područja Batova nastao je velikim brojem faktora od kojih u najznačajniji: karstni, tektonski i fluvijalni.
[Slika: f54r9j.jpg]
sl.4. pećina Zvekanj (Zvekinja)

Vode
I pored činjenice da ovaj proctor prima relativno veliku količinu padavina (1 588mm), I činjenice da su padavine relativno ravnomjerno raspoređene tokom godine, problem vode je stalno prisutan. Na čitavom prostoru nema ni jednog stalnog toka. Zbog krečnjačkog sastava I velike ispucalosti krečnjaka voda koja dođe na podlogu brzo ponire I javlja se na drugim mjestima u dolini rijeke Prače. Pošto je podzemno oticanje upravljeno prema Prači moglo bi se zadljučiti da Batovo predstavlja samostalan hidrografki podzemni sistem. U sjeverozapadnom dijelu Batova uočljiva je fosilna suha riječna dolina čije je dno dosta škaršćeno, sa mnoštvom manjih karstnih oblika ali još uvjek prepoznatljivom fluvijalnom erozijom.
U Batovom polju iskopano je nekoliko bunara u riječnom nanosu ispod gline(sl.5). Temperature vrela su: 7,2⁰C, 7,3⁰C, 7,6⁰C. Po temperature bi se moglo zaključiti da su vrela na tektonskoj liniji.
[Slika: dw7tk2.jpg]
sl.5. bunar Vrbovik

Voda otiče dnom polja i na jugoistočnom dijelu ponire u nekoliko ponora. Pored bunara čija se voda uglavnom upotrebljava za ljudsku upotrebu na području Batova kopaju se lokve u kojima se skuplja atmosferska voda, i služi isključivo za pojenje stoke (sl.6). Problem pitke vode naročito je aktuelan u vrijeme sušnog ljetnog perioda kada se zbog dužeg perioda bez padavina isprazne bunari, a dotok vode ne zadovoljava potrebe stanovništva. U novije vrijeme voda se doprema cisternama kojom se vrši punjenje rezervoara i bunara. Planira se izgradnja regionalnog vodovoda iz Košute za cijelo ovo područje, ali sigurno da u sadašnjim ekonomskim uslovima do ovakve realizacije neće doći.
[Slika: 2aruip.jpg]
sl.6.lokva Gnjila kod Dobrača
(Zadnja izmena: 07-02-2013 11:51 AM od Rogatica u srcu.)
07-02-2013 11:37 AM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
Rogatica u srcu Nije na vezi
Stalni
****

Poruka: 110
Pridružen: Jul 2012
Ugled: 6
Zahvalio se: 1
10 zahvalnica u 7 poruka
Poruka: #20
RE: Туристичке атракције Рогатице
Nekropole stećaka u Rogatici

Autor: Mirsad Durmišević
http://rogatica-bih.blogspot.com/2011/01...atici.html

[Slika: 2qtkftx.jpg]
Iako će stećci, nadgrobni spomenici nastali u srednjem vijeku, najvjerovatnije biti kandidirani za listu svjetskog nasljeđa UNESCO-a, u Bosni i Hercegovini ne postoje podaci "svježiji" od 30 godina o njihovom stanju i broju, upozoravaju stručnjaci. Prema posljednjem istraživanju, rađenom prije čak 30 godina, u BiH ima oko 60.000 stećaka. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća niko ozbiljnije nije istraživao ove vrijedne bh. spomenike, niti je vršio njihov popis, i ako vremenom nestaju. Stećci su svojom veličinom, ukrasnim elementima i brojnošću svjedočili o snazi, položaju i utucaju onih nad čijim posmrtnim ostacima su podizani.
[Slika: 2i0t5lh.jpg]
U Bosni i Hercegovini po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju hercegovačke općine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka, dok se od bosanskih općina sa 2628 stećaka, na 88 lokaliteta ističe Rogatica. Mjereći po tome i broju grupnih, u nekropolama okupljenih, ali i samaca, stećaka, područje opštine Rogatica bilo je gusto naseljeno. Dokaz za to su brojne nekropole rasute širom opštine.
[Slika: 14v49k9.jpg]
Najveća je svakako ona u selu Varošišta, nedaleko od srednjovjekovnog grada Borča. Tu je i impozantna nekropola u Lađevinama. Dva stećka u obliku sarkofaga nad grobovima Vlatka Vladjevica i nekog Miošića sa svojom ljepotom i dimenzijama naročito su se isticala, a 1914. godine su prenesena u Sarajevo i nalaze se u bašti Zemaljskog muzeja i predstavljaju najkarasteričnije i najreprezentativnije dokumente o običajima , pismenosti i umjetničkim težnjama tadašnjih žitelja ovog kraja.
[Slika: 2rc4zg2.jpg]
Stećak uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića spada među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima. On je dugačak 295,širok 130, a visok 142 cm. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68cm. Prema tome, volumen spomenika iznosi 8,64 m³, a težina 24 192 kg.
Na nekropoli u Varošištu je ostao stećak sa likom konjanika i njegovog vodića, a koji je Radenko Mišević oslikao na naslovnoj stranici monografije "Rogatica"
Stećci su grupisani oko starih naselja i u njima su manje ili veće nekropole.. Najviše ih je u okviru nekropole Mramorje, na lokalitetu Živaljevići, selu Vragolovi, Han Stjenicama, Staroj Gori. Ali stećaka ima još na nekoliko mjesta: Ilijek kod Borka,Burati, Ljubomišlje, Ribioc, Pripećak, Pešurići, Solakovići, Brankovići, Izborne, Dobrače, Banja Stijena, Osovo, Okruglo, Vrlazje, Rakitnica, Lepenica, Sjeversko i Seljani, samo su dio te kulturne baštine. Manji broj ovih stećaka bogato je ukrašen ornamentima, reljefnim ukrasima, likovima ljudi, motivima iz prirode, raznovrsnim simbolima. Pored likovnih formi izraženih u kamenom reljefu, neki od stećaka imaju i pisane poruke i simbole.Ono što impresionira i stručnjake i posjetioce ovih lokaliteta je upravo brojnost stećaka, raznovrsnost oblika i formi, likovni sadržaji, nagovještaji raznih poruka ovih nadgrobnika, epigrafike i posebno, zbog dekorativne klesarske obrade i opreme. Stećci i iz rogatičkog kraja su naročito važni zbog toga.Na području Rogatice postojala je i posebna klesarska radionica. Glavna obilježja klesara oko Rogatice se sastoje u velikom broju sljemenjaka i sanduka, često kombinovnih u funkciji dvojnih nadgrobnika. Među reljef.nim motivima najviše ima polumjeseca, krstova, mačeva , dvostrukih spirala i jabuka. Područje oskudijeva figuralnim predstavama, a uopšte nema scena, arkada, ni povijene lozice sa trolistovima. Sa područja Rogatičke općine u bašti Zemaljskog muzeja nalazi se šest stećaka koji predstavljaju najkarasteričnije i najreprezentativnije dokumente o običajima , pismenosti i umjetničkim težnjama tadašnjih žitelja ovog kraja
Stećci sa područja Rogatičke općine u bašti Zemaljskog muzeja
Najstarije bilješke o stećcima u BiH su sa područja rogatičke općine, iz prve polovice XVI. stoljeća , i to zahvaljujući poslanstvu austrijskog cara Ferdinanda I. koje je nekim diplomatskim poslom putovalo u Carigrad na susret s turskim sultanom Sulejmanom Drugim, a čiji je član, kao tumač za latinski jezik, bio Slovenac Benedikt Kuripešić, koji je, prema bilješkama koje je vodio tijekom putovanja, godine 1530. sastavio putopis Itinerarium, u kojemu kratko opisuje stećke u Bosni, u selu Lađevine, blizu mjesta Rogatice. No to su ipak bile paušalne, kratke bilješke, čak i netočne (jer je Kuripešić pogrešno rekonstruirao natpise na stećcima, zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja), ali ih svakako treba smatrati izuzetno važnima jer je riječ o najstarijim bilješkama o stećcima.
[Slika: el4ihg.jpg]
[Slika: 29as8bd.jpg]
[Slika: keyyrm.jpg]
[Slika: rkzrr6.jpg]
[Slika: 10nujxz.jpg]
[Slika: 2vc9qno.jpg]
(Zadnja izmena: 12-02-2013 10:36 PM od Rogatica u srcu.)
07-02-2013 08:26 PM
Pronađi sve korisnikove poruke Citiraj ovu poruku u odgovoru
MyCity
Obavjestavamo posjetioce foruma da je dostupna verzija foruma i za mobilne uredjaje tako da od sad mozete koristiti prenosive uredjaje za pregled i ucesce u diskusiji.. Dobro dosli!!
GENERALNI SPONZOR:
TIHOMIR KLISURA

(PERTH AUSTRALIA)
Odgovori 


Srodne Teme...
Tema: Autor Odgovora: Pregleda: Zadnja Poruka
  Са 37. Сједнице СО: Градиће се саобраћајна обилазница око Рогатице dedamraz 21 3,054 28-01-2017 02:23 AM
Zadnja Poruka: demobilisani
  Ветерани Рогатице у одбрани части бораца Републике Српске 11veteran 13 1,882 30-06-2016 08:17 AM
Zadnja Poruka: na izvoru
  Једногласно: Томислав Пухалац кандидат за начелника Рогатице! Општински одбор Српске utopija 0 525 24-06-2016 09:39 AM
Zadnja Poruka: utopija
  Земљотрес код Рогатице INFO 1 844 15-01-2014 02:06 PM
Zadnja Poruka: utopija
  Заједничко улагање Рогатице и Сокоца: Вода за 650 домаћинстава INFO 0 585 28-08-2013 06:30 PM
Zadnja Poruka: INFO
  Вице-првак Балкана из Рогатице Helsman 3 1,815 21-09-2011 09:41 PM
Zadnja Poruka: @GaZdarica@

Skoči na Forum:


Kontakt | Web Sajt | Povratak na Vrh | Povratak na Sadržaj | Mobile Version | RSS